1856. Rodio se Fran Gundrum Oriovčanin
Fran Gundrum-Oriovčanin (Oriovac, 9. X. 1856. – Križevci, 24. VII. 1919.) bio je hrvatski liječnik i kulturni djelatnik (vidi 24. srpnja).
1871. Rodio se Didak Buntić
Didak Buntić (krsnog imena Franjo) (Paoča kod Čitluka, 9. X. 1871. – Čitluk, 3. II. 1922.) bio je prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar. Poznat je pod nadimkom hercegovački Mojsije (vidi 3. veljače).
1892. Rodio se Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik, 9. X. 1892. − Beograd, 13. III. 1975.) bio je bosanskohercegovački, hrvatski i srpski književnik te diplomat iz Bosne i Hercegovine, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine (vidi 13. ožujka).
1934. Ubijen je srpski kralj Aleksandar Karađorđević
9. listopada 1934. ubijen srpski kralj Aleksandar Karađorđević, nezaboravni progonitelj Hrvata.
1939. Rodio se Ante Stamać
Ante Stamać (otok Molat, 9. X. 1939. – Zagreb, 30. XI. 2016.) bio je hrvatski pjesnik i akademik HAZU, teoretičar književnosti, esejist i prevoditelj (vidi 30. studenoga).
1987. Umro je Vladimir Ruždjak
Vladimir Ruždjak (Zagreb, 21. IX. 1922. – Zagreb, 9. X. 1987.) bio je hrvatski operni pjevač (bariton) i redatelj te glazbeni pedagog i skladatelj.
1995. Poginuo je Andrija Matijaš Pauk
Andrija Matijaš Pauk (Pozorac, Marina kod Trogira, 31. VII. 1947. – Podrašnica kod Mrkonjić Grada, 9. X. 1995.) bio je hrvatski general bojnik, ratni zapovjednik tijekom Domovinskog rata.
Borba za nezavisnost
- 1991. Srpske paravojne postrojbe ubile su 9. listopada 1991. godine 9 starijih osoba u Vaganjcu (plitvički kraj).
- 1995. Poginuo je Andrija Matijaš Pauk tijekom akcije Južni potez u sukobu sa srpskim snagama u selu Podrašnica na ulazu u Mrkonjić-Grad u BiH.
1987. Umro je Vladimir Ruždjak
Vladimir Ruždjak (Zagreb, 21. IX. 1922. – Zagreb, 9. X. 1987.) bio je hrvatski operni pjevač (bariton) i redatelj te glazbeni pedagog i skladatelj.
Pjevanje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (M. Reizer) i kao diplomant debitirao 1946. u HNK-u. Postao je član zagrebačke Opere i nositelj repertoara te prvi vokalni solist ansambla Zagrebački solisti. God. 1954–62. bio je član Opere u Hamburgu, gdje je dobio visoki naslov »komornoga pjevača« i 1960. nastupio u naslovnoj ulozi na praizvedbi opere Homburški princ (Der Prinz von Homburg) H. W. Henzea. Od 1962. pjevao je i u newyorškoj Metropolitan operi. Od 1970. do smrti bio je profesor pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Ostvario je osamdesetak likova u operama od C. Monteverdija do suvremenih skladatelja, s naglaskom na one u operama G. Verdija. Bio je i istaknuti koncertni pjevač sa širokim repertoarom popijevaka F. Schuberta, G. Mahlera, M. P. Musorgskoga, M. Ravela, K. Baranovića i dr. Osobito se istaknuo kao antologijski tumač uloge Nikole Šubića Zrinjskoga u istoimenoj operi I. Zajca. Ruždjak je bio pjevač izvanredne glasovne ljepote, koju je zadržao netaknutom do posljednjega nastupa, superiorne pjevačke tehnike, velike muzikalnosti, visoke glazbene kulture i opće naobrazbe. Djelovao je i kao operni redatelj, skladatelj (osobito uspješan u obradbi međimurskih napjeva) i prevoditelj opernih libreta. Za svoj rad dobio je više nagrada i priznanja.
1995. Poginuo je Andrija Matijaš Pauk
Andrija Matijaš Pauk (Pozorac, Marina kod Trogira, 31. VII. 1947. – Podrašnica kod Mrkonjić Grada, 9. X. 1995.) bio je hrvatski general bojnik, ratni zapovjednik tijekom Domovinskog rata. Poginuo je 9. listopada 1995. tijekom akcije Južni potez u sukobu sa srpskim snagama u selu Podrašnica na ulazu u Mrkonjić-Grad u BiH.