1880. Umro je Ivan Simonetti
Ivan Simonetti (Rijeka, 22. XII. 1817. – Venecija, 7. XI. 1880.) bio je hrvatsko-talijanski slikar, najznačajniji riječki likovni umjetnik 19. stoljeća.
1907. Rodio se Geno Senečić
1932. Zagrebačke punktacije
Zagrebačke punktacije – hrvatski odgovor na velikosrpsku hegemoniju. Rezolucija kojom se osuđuje diktatura kralja Aleksandra Karađorđevića i politika srpske hegemonije u Kraljevini Jugoslaviji, u povijesti poznata kao Zagrebačke punktacije, donesena je na tajnom sastanku hrvatskih oporbenih političara u Zagrebu 7. studenog 1932. godine. Rezolucija je bila odgovor na kraljev Oktroirani ustav i nedemokratske izbore iz 1931. godine.
2020. Umrla je Vera Zimova
Vera Zimova, poznatija kao Vera Zima (Metković, 21. III. 1953. – Zagreb, 7. XI. 2020.) bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Borba za nezavisnost
- 1991. Velikosrbi su u Poljanku ubili 10 civila (u općini Korenica 8
civila; a u Vukovićima 2 civila).
- 1991. JA je ponovno bombardirala aerodrom u Pribislavcima kod Čakovca.
- 1991. Zrakoplovstvo JNA raketiralo je Bizovce i ubilo 9 osoba.
1880. Umro je Ivan Simonetti
Ivan Simonetti (Rijeka, 22. XII. 1817. – Venecija, 7. XI. 1880.) bio je hrvatsko-talijanski slikar, najznačajniji riječki likovni umjetnik 19. stoljeća.
Završio je 1841. Akademiju u Veneciji. Istaknuo se kao slikar portreta u ulju i akvarelu, poglavito portretnih minijatura u kojima je postignuo svoj najveći umjetnički domet. Osim portreta radio je žanr-prizore, povijesne i biblijske kompozicije (Bezgrješno začeće, 1850.). Bio je vrstan restaurator i stručnjak za procjenu starih slika. Za Strossmayerovu galeriju starih majstora JAZU u Zagrebu nabavio je u Italiji tridesetak slika talijanskih majstora XVI.–XVII. st., od kojih je većinu sam restaurirao.
1932. Zagrebačke punktacije
Zagrebačke punktacije – hrvatski odgovor na velikosrpsku hegemoniju.
Rezolucija kojom se osuđuje diktatura kralja Aleksandra Karađorđevića i politika srpske hegemonije u Kraljevini Jugoslaviji, u povijesti poznata kao Zagrebačke punktacije, donesena je na tajnom sastanku hrvatskih oporbenih političara u Zagrebu 7. studenog 1932. godine. Rezolucija je bila odgovor na kraljev Oktroirani ustav i nedemokratske izbore iz 1931. godine.
Sastanak je održan na inicijativu Seljačko-demokratske koalicije (SDK), koju su tvorile Hrvatska seljačka stranka i Samostalna demokratska stranka, pod vodstvom Vladka Mačeka i Svetozara Pribičevića. Sastanak je vodio Maček (Pribičević je u međuvremenu uhićen), a prisustvovali su mu, između ostalih, Ante Trumbić (federalist iz HSS-a) te Mile Budak (Hrvatska stranka prava). Nakon poduže rasprave postignuta je suglasnost o nužnosti udruživanja opozicijskih snaga iz cijele Kraljevine Jugoslavije radi rušenja diktature i uspostave demokratskog režima. Tekst rezolucije napisao je Ante Trumbić, a sadržavao je šest točaka:
- narodni suverenitet jedini je izvor vlasti
- temeljna organizacija sveukupnog života je seljaštvo
- osuđuje se velikosrpska hegemonija
- traži se vraćanje na stanje iz 1918. godine t.j. prije donošenja Vidovdanskog ustava
- traži se uvođenje građansko-demokratskih oblika obnašanja državne vlasti
- zaključuje se da su prethodne točke temelj na kojem će potpisnici nastaviti svoju akciju.
Iako je u Punktacijama izbjegnut konkretan prijedlog državnog uređenja i preustroja Kraljevine, razabiru se dvije stvari: rješenje hrvatskog pitanja traži se u zajedničkoj državi čije se ustrojstvo mora temeljiti na slobodnoj volji članova isključujući bilo čiju prevlast.
Zagrebačke punktacije dale su snažan poticaj ostalim oporbenim strankama u kritici režima i postale su osnova djelovanja hrvatskih stranaka sve do osnivanja Banovine Hrvatske 1939. godine. Imale su velik odjek i u jugoslavenskoj javnosti te su navele stranke širom Kraljevine da se uključe u borbu protiv Oktroiranog ustava. Po uzoru na Zagrebačke punktacije uskoro su bile donesene Ljubljanske i Sarajevske punktacije te Novosadska rezolucija.
Zbog ove rezolucije i njenog tumačenja stranim novinarima Vlatko Maček je uhićen. Optužen je za razbijanje države te osuđen na tri godine strogog zatvora u Srijemskoj Mitrovici. Za vrijeme Mačekovog tamnovanja HSS je vodio Ante Trumbić.
2020. Umrla je Vera Zimova
Vera Zimova, poznatija kao Vera Zima (Metković, 21. III. 1953. – Zagreb, 7. XI. 2020.) bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Diplomirala 1978. glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Nastupala je u Teatru u gostima, Satiričkom kazalištu Kerempuh, Zagrebačkom kazalištu lutaka i dr., a posebno se istaknula u Teatru &TD u Baladama Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, lutkarsko-glumačkoj postavi Hamleta i drugim ulogama.
Na filmu je ostvarila više uloga, za ulogu u filmu Oprosti za kung fu nagrađena je Zlatnom arenom.
Tipski mahom karakterizira obične, svakidašnje, tople i prikriveno snažne žene (majke, kućanice, susjede, tetke i bake), a široku prepoznatljivost stekla je takvim televizijskim ulogama, napose u sitcom-serijama Luda kuća i Odmori se, zaslužio si. Također je, prepoznatljiva glasa i interpretacije, redovito nastupala u lutkarskom kazalištu i sinkronizirala animirane filmove. Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2019.).
Preminula je u Zagrebu, 7. studenog 2020. godine u 68. godini života.