1907. Utemeljena Gradska knjižnica u Zagrebu
Knjižnice grada Zagreba 7. prosinca slave svoj dan, kada su 1907. godine utemeljeni Gradska knjižnica, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba, a sve na inicijativu Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“.
1917. Amerikanci objavili rat Hrvatskoj
Dana 7. prosinca 1917. Sjedinjene Američke Države objavile su rat Austro-Ugarskoj, a time i Hrvatskoj koja je bila u njenom sastavu.
1933. Rodio se Krsto Papić
Krsto Papić (Vuči Do, Crna Gora, 7. XII. 1933. – Zagreb, 7. II. 2013.) bio je hrvatski filmski redatelj i scenarist (vidi 7 veljače).
1947. Rodio se Oliver Dragojević
Oliver Dragojević (Split, 7. XII. 1947. – Split, 29. VII. 2018.) bio je hrvatski glazbenik (vidi 29. srpnja).
2000. Umro je Vlado Gotovac
Vlado Gotovac (Imotski, 18. IX. 1930. – Rim, 7. XII. 2000.) bio je hrvatski književnik i političar.
2004. Umro je Julije Knifer
Julije Knifer (Osijek, 23. IV. 1924. – Pariz, 7. XII. 2004.) bio je hrvatski slikar.
Borba za nezavisnost
- 1991. Badinterova komisija zaključila „SFRJ kao država više ne postoji, a međurepublićke granice su državne granice“
- 1991. Velikosrbi su tijekom prosinca napadali Dubrovnik, prijetili rušenjem brane Peruća, počinili su zločin u selu Tordinci.
1907. Utemeljena Gradska knjižnica u Zagrebu
Knjižnice grada Zagreba 7. prosinca slave svoj dan, kada su 1907. godine utemeljeni Gradska knjižnica, Državni arhiv u Zagrebu i Muzej grada Zagreba, a sve na inicijativu Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“.
U Zagrebu je 1838. godine osnovana Ilirska čitaonica na poticaj grofa Janka Draškovića, koji je bio i njezin prvi predsjednik. Iz zagrebačke ilirske čitaonice razvila se Matica ilirska 1842. godine radi razvijanja nacionalne svijesti, kulturnog prosvjećivanja i brige za društveni razvoj.
Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ zaslužna je što početkom 20. stoljeća nije došlo do rušenja Kamenitih vrata, kao posljedice tadašnjeg plana i vizije razvoja grada. Družba je zaslužna što se u kulu iznad vrata smjestila Gradska knjižnica, kao prva javna knjižnica u gradu Zagrebu. Na današnji dan 1907. uz blagoslov Gradskog poglavarstva pod ravnanjem Milana Amruša svečano je otvorena Gradska knjižnica zajedno s Muzejom grada Zagreba i gradskim arhivom. Prvi ravnatelj knjižnice bio je dr. Velimir Deželić, koji je sastavio i prva pravila knjižnice. Unutar prve godine rada, knjižnica je prikupila oko 14 000 knjiga i imala oko 45 000 posjetitelja. U čitaonici knjižnice od samog početka održavala su se razna stručna i znanstvena predavanja i glazbene priredbe. Organiziranjem javnih događanja u sklopu knjižnice prepoznaje se velika važnost knjižnice za kulturni razvoj Zagreba i njegovih građana.
1917. Amerikanci objavili rat Hrvatskoj
Dana 7. prosinca 1917. Sjedinjene Američke Države objavile su rat Austro-Ugarskoj, a time i Hrvatskoj koja je bila u njenom sastavu. Radilo se o Prvom svjetskom ratu, izrazito krvavom sukobu potaknutom ponajprije imperijalističkim ambicijama velikih sila. Ulazak SAD-a u rat bio je prijelomni događaj koji je, prema mišljenju mnogih povjesničara, odlučio o tome koja će strana na kraju pobijediti. Naime, rat je do 7. prosinca 1917. godine trajao više od 40 iscrpljujućih mjeseci. Sjedinjene Države ušle su u rat relativno kasno jer je unutar njih postojao velik otpor miješanju u nešto što su smatrali europskom stvari.
2000. Umro je Vlado Gotovac
Vlado Gotovac (Imotski, 18. IX. 1930. – Rim, 7. XII. 2000.) bio je hrvatski književnik i političar.
Studij filozofije završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik na zagrebačkom radiju i televiziji, 1971. preuzeo Hrvatski tjednik te kao glavni urednik formulirao program nacionalnog pokreta. Početkom 1972. uhićen, osuđen i zatvoren na četiri godine, a 1977. ponovno optužen zbog zagovaranja nacionalnog programa u razgovoru za strane novine. 1981. osuđen i zatvoren na dvije godine s četverogodišnjim gubitkom građanskih prava. U javni se život vratio potkraj 1980-ih. Predsjednik Matice hrvatske 1990.–1996. Jedan od utemeljitelja HSLS-a 1989. i predsjednik stranke 1996.– 1997., utemeljitelj LS-a 1997.; saborski zastupnik 1992.–2000.
Uz petnaest pjesničkih zbirki, objavljivao je eseje (napose filozofske i likovne problematike), priče, radiodrame i angažirane publicističke tekstove.
Osobno iskustvo razmotrio je u knjizi Moj slučaj, a književno u zbirci citata Poetika duše (Djela, I.–VII., 1995.).
2004. Umro je Julije Knifer
Julije Knifer (Osijek, 23. IV. 1924. – Pariz, 7. XII. 2004.) bio je hrvatski slikar.
Završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu (1956.) i poslijediplomski studij. Godine 1959. bio je suosnivač i član skupine Gorgona. Od 1961. godine izlagao je na izložbama novih tendencija, prevladavši rane utjecaje kubizma i purizma. Od sredine 1970-ih živio je i izlagao pretežito u Njemačkoj i Francuskoj. Vrstan grafičar i ilustrator. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (2002.).