1494. Tiskan Senjski glagoljski misal
Blaž Baromić je 7. kolovoza 1494. godine u Senju tiskao Rimski misal, odnosno Senjski glagoljski misal. Senjski glagoljski misal je četvrta po redu hrvatska inkunabula.
1893. Rodio se Vlaho Paljetak
Vlaho Paljetak (Dubrovnik, 7. VIII. 1893. – Zagreb, 2. X. 1944.) bio je
hrvatski skladatelj zabavne glazbe i šansonijer. (vidi 2. listopada).
1939. Rodio se Mile Bogović
Mile Bogović (Cerovac kraj Slunja, 7. VIII. 1939. – Rijeka, 19. XII. 2020.) bio je prelat Katoličke Crkve, crkveni povjesničar i biskup gospićko-senjski (vidi 19. prosinca).
1975. Umro je Dinko Tomašić
Dinko Tomašić (Smokvica na Korčuli, 23. IV. 1902. – Bloomington, SAD, 7. VIII. 1975.) bio je hrvatski sociolog.
Borba za nezavisnost
- Hrvatski Srbi su se usprkos zabrani sastali (7. kolovoza) u Kninu i Donjem Lapcu i odlučili održati referendum o tzv. srpskoj autonomiji.
- Hrvatski ministar odbrane Gojko Šušakobjavio je 7. kolovoza 1995. godine u 18:00 h da je VRO „Oluja“ s vojnog aspekta završena jer je većina granice sa Bosnom bila pod kontrolom Hrvatskih snaga.
1494. Tiskan Senjski glagoljski misal
Blaž Baromić je 7. kolovoza 1494. godine u Senju tiskao Rimski misal, odnosno Senjski glagoljski misal. Senjski glagoljski misal je četvrta po redu hrvatska inkunabula.
Nakon što je osnovao glagoljsku tiskaru u Senju, gdje se služio slovima donesenih iz Mletaka, Blaž Baromić tiska Rimski misal. Tiskao ju je na hrvatskoj redakciji crkvenoslavenskog jezika.
Sačuvana su samo tri primjerka Senjskoga glagoljskoga misala, koji su pohranjeni u Petrogradu (Nacionalna knjižnica), u Budimpešti (Nacionalna knjižnica) i u Samostanu sv. Frane na Cresu. Misal je tiskan dvobojno i dvostupačno na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku i sadrži: kalendar, temporal, čin mise (ordo missae), kanon mise (canon missae), zavjetne mise (missae votivae), sanktoral (proprium sanctorum), dodane tri zavjetne mise i obredne tekstove. Tiskali su ga Blaž Baromić, Silvestar Bedričić i Gašpar Turčić.
1975. Umro je Dinko Tomašić
Dinko Tomašić (Smokvica na Korčuli, 23. IV. 1902. – Bloomington, SAD, 7. VIII. 1975.) bio je hrvatski sociolog.
Studirao je na pravnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu i sveučilišta u Parizu te predavao u Zagrebu. Nakon imigracije u SAD oko 1943. godine postao je član fakulteta na sveučilištu u Indiani. Radio je za ratno zrakoplovstvo SAD-a i radio “Slobodna Europa”.
Tijekom II. svjetskog rata kraće je vrijeme bio osobni savjetnik Ivana Šubašića, a 1950-ih savjetnik Državnoga tajništva SAD-a za južnoslavenski prostor, voditelj nekoliko strateških istraživanja o prilikama u Jugoslaviji, voditelj istraživačkoga odjela Radio-stanice Slobodna Europa (1957–58.).
Tomašić je bio autor brojnih publikacija o različitim aspektima sociologije međunarodnih odnosa. Komunistička Titova vlast je Tomašića proglasila pseudoznanstvenikom jer je pisao istinu o Jugoslaviji. Do 1990. godine, dolaska nove vlasti, bio je prešućen. Nakon 1990. godine njegov rad je revaloriziran.
Djela: Društveni razvitak Hrvata, Politički razvitak Hrvata, Ličnost i kultura u istočnoeuropskoj politici (Personality and Culture in Eastern European Politics, Utjecaj ruske kulture na sovjetski komunizam (The Impact of Russian Culture on Soviet Communism, Nacionalnom komunizmu i sovjetskoj strategij (National Communism and Soviet Strategy).