Dogodilo se na današnji dan, 6 rujna

by | ruj 6, 2024 | Dogodilo se na današnji dan

1971. Umro je Mladen Kauzlarić

Mladen Kauzlarić (Gospić, 10. I. 1896. – Zagreb, 6. IX. 1971.) bio je hrvatski arhitekt.

 

Borba za nezavisnost

  • 1991. Agresor je gađao i oštetio konkatedralu sv. Petra i Pavla u Osijeku, također su agresorske granate oštetile i crkvu sv. Petra.

 

  • 1993. Armija BiH započela operaciju „Neretva 93“. Uvod u operaciju „Neretva 93“ bio je napad na Vrde 4. rujna 1993. godine. Muslimani su djelovali koordinirano sa Srbima, Srbi su 9. rujna pokušali osvojiti Gospić, a Armije BiH je krenula u osvajanje doline Neretve (isti dan, 9. rujna). Dok je Armije BiH pokušavala doći do mora Srbi su izvršili niz napada na teritoriju Hrvatske (Gospić, Maslenica, Zadar i drugdje). Srbi su podržali muslimansku ofenzivu i izlazak na Jadransko more jer bi na taj način bio odcjepljen južni dio Hrvatske koji bi Srbi prisvojili, a Muslimanima bi dali 50 km obale. Pripadnici Armije BiH su 9. rujna napravili strašan zločin nad Hrvatima u Grabovici. Armija BiH je u Grabovici ubila 32 Hrvata. Područje oko Grabovice bilo je blokirano pa se istraga o počinjenom zločinu nije mogla napraviti.

 

 

1971. Umro je Mladen Kauzlarić 

Mladen Kauzlarić (Gospić, 10. I. 1896. – Zagreb, 6. IX. 1971.) bio je hrvatski arhitekt.

Završio je studij arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1930.  Od 1940. bio profesor na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu; od 1963. redoviti član JAZU. Godine 1921–31. radio je u atelijeru H. Ehrlicha (Slavenska i Obrtna banka, dovršenje Burze); surađivao je s J. Denzlerom (palača Rockefellerove zaklade na Gupčevoj zvijezdi, 1927.). Bio je od 1932. član umjetničke skupine Zemlja. Izdvajaju se projekti više stambenih zgrade (Petrinjska ul. 11, Maksimirska ul. 4, Solovjeva ul. 12, Brešćenskoga ul. 8, sve u Zagrebu) i više obiteljskih kuća u Zagrebu, na Korčuli, Hvaru i Koločepu. Rekonstrukcije i adaptacije (Gradska kavana u Dubrovniku, kavana Corso u Zagrebu). Nakon 1945. projektirao je zajedno sa suradnicima tvornički sklop »Rade Končar«. Posljednje su njegove realizacije Arheološki muzej u Zadru (1963–73.) i Muzej arheoloških spomenika u Splitu (1968–76.), koje su dovršili S. Sekulić-Gvozdanović i Z. Vrkljan. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1965.).