1699. Rodio se Antun Kanižlić
Antun Kanižlić (Požega, između 5. i 9. XI. 1699. – Požega, 24. VIII. 1777.) bio je hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac i pjesnik (vidi 24. kolovoza).
1839. Rodio se Adam Mandrović
Adam Mandrović (Nova Gradiška, 5. XI. 1839. – Zagreb, 12. XII. 1912.) bio je hrvatski glumac, redatelj i intendant (vidi 12. prosinca).
1907. Zagreb dobio javnu električnu rasvjetu
Dana 5. studenoga 1907. u 18.30 sati jedna za drugom palile su se električne svjetiljke na potezu od Frankopanske ulice preko Ilice i Trga bana Jelačića sve do Praške ulice i Zrinjevca.
1921. Ubijen je Anton Bolanča-Basetić
Anton Bolanča-Basetić (Primošten, 17. IX. 1877. – Chicago 5. XI. 1921.) bio je hrvatski domoljub i novinar. Ubili su ga velikosrbi.
Borba za nezavisnost
- 1990. Početak formiranja Prva gardijske brigade. Proces formiranja proslavljene 1. gardijske brigade Tigrovi započeo je petog studenog 1990. godine kada je formirana Jedinica za posebne namjene Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Formirana je od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. Dogodilo se to u bazi Rakitje pokraj Zagreba.
- 1991. Hrvatski branitelji preuzeli su veliko skladište oružja i streljiva u Delnicama (jedno od najvećih na tlu bivše Jugoslavije).
1907. Zagreb dobio javnu električnu rasvjetu
Dana 5. studenoga 1907. u 18.30 sati jedna za drugom palile su se električne svjetiljke na potezu od Frankopanske ulice preko Ilice i Trga bana Jelačića sve do Praške ulice i Zrinjevca.
Električnu energiju osiguravala je prva zagrebačka električna centrala, nazivana i Munjara, koja je bila smještena na kraju Vodovodne ulice, tj. na mjestu današnje termoelektrane i toplane EL-TO Zagreb. Isprva je snaga zagrebačke Munjare bila 0,8 MW. Ured Gradske električne centrale bio je smješten na uglu Gundulićeve i današnje Masarykove ulice, a zapošljavao je 22 namještenika. Do 1909. godine registrirano je 1129 potrošača, pri čemu su bile instalirane 334 ulične svjetiljke. Najveći potrošač električne energije bio je Gradski vodovod, a od 1910. godine i tramvaj.
Prva javna električna svjetiljka u Zagrebu zasjala je 20. siječnja 1877. godine prigodom Sokolskog plesa u Hrvatskom glazbenom zavodu. Svjetiljku je postavio profesor Ivo Stožir. Gradske vlasti davale su prednost plinskoj pred električnom rasvjetom sve do 1907. godine kada je proradila električna javna rasvjeta.
1921. Ubijen je Anton Bolanča-Basetić
Anton Bolanča-Basetić (Primošten, 17. IX. 1877. – Chicago 5. XI. 1921.) bio je hrvatski domoljub i novinar.
Njegovo izvorno ime i prezime bilo je Ante Emilio Bolanča, koje je po dolasku u Ameriku promijenio u Anton E. Basetić/Basetich. Nije poznato iz kojih razloga je promijenio svoje prezime.
Bio je novinar, uređivao je (1916.) list „Radnička Obrana“, zatim list „Narodna Obrana“ pa „Glasnik istine“. Vjerojatno se radilo o gašenju jednog lista i izlasku novoga.
Anton Bolanča-Basetić bio je urednik hrvatskih novina „Glasnik Istine“ u Chicagu. Zbog svojih hrvatskih domoljubnih, odnosno protujugoslavenskih političkih stavova, bio je mučki likvidiran „u sred bijela dana“ u Chicagu 5. studenoga 1921. godine. Atentat je najvjerojatnije izvela srpska teroristička organizacija „Crna ruka“. Likvidacije Hrvata počele su već osnutkom Kraljevine Jugoslavije. Smatra se da je Anton Bolanča-Basetić prva žrtva jugoterora u hrvatskoj emigraciji.
Izvor: Ante Čuvalo (Hrvatsko slovo)
1990. Početak formiranja Prva gardijske brigade
Proces formiranja proslavljene 1. gardijske brigade Tigrovi započeo je petog studenog 1990. godine kada je formirana Jedinica za posebne namjene Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Formirana je od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. Dogodilo se to u bazi Rakitje pokraj Zagreba.
Sljedeće godine, 12. travnja 1991., donijeta je Odluka o osnivanju Zbora narodne garde, a postrojba iz Rakitja postaje 1. A brigada ZNG-a podijeljena u šest bojni. Bojne Tigrova nazivale su se prema bazama ili kodnim nazivima: 1. bojna – Vrapče (ćuk), 2. bojna – Rakitje (kos), 3. bojna – Pionirac, po Pionirskom gradu (žuna), 4. bojna – Kumrovec pa Petruševac (gavran), 5. bojna – Vinica kod Varaždina (oblak), 6. bojna – Tomislavac, po planinarskom domu na Sljemenu (orao).
U prvoj fazi djelovanja istakli su se u hvatanju srpskog zločinca Arkana te u akciji na Plitvicama upamćenu kao Krvavi Uskrs. Tijekom 1991. godine Tigrovi sudjeluju na ratištima u Slavoniji, posebno se istaknuvši u operaciji Orkan 91 kojom je oslobođen najveći dio zapadne Slavonije. Sredinom 1992. brigada odlazi na dubrovačko ratište gdje deblokiraju grad te do kraja godine oslobađaju najjužniji dio Hrvatske. Sljedeće godine sudjeluju u akciji Maslenica pa 1995. u akcijama Bljesak i Oluja.
Tijekom Domovinskog rata kroz postrojbu je prošlo oko 11.000 pripadnika. Poginulo ih je 367, a ranjeno 1.711. Mučenja u srpskim logorima prošao je 201 pripadnik. Šestorica Tigrova još uvijek se vode kao nestali.