Dogodilo se na današnji dan, 4. veljače

by | velj 4, 2024 | Dogodilo se na današnji dan

1810. umro je Franjo Jelačić, otac bana Jelačića 

Franjo barun Jelačić (Petrinja, 1746. – Szala-Apathy, Mađarska, 4. II. 1810.) bio je hrvatski časnik, general i podmaršal austrijske carske vojske, član plemićke obitelji Jelačić, otac bana Josipa Jelačića.

U mnogim bitkama uspješno se borio protiv Osmanlija i istaknuo hrabrošću u ratu s Francuzima. Zbog svojih vojničkih pothvata odlikovan je Viteškim križem Marije Terezije, a dodijeljen mu je i naslov baruna te čin generala carske vojske.

Umro je u mađarskom mjestu Szala-Apathyju u 64. godini života.

 

1815. Rodio se Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. II. 1815. – Đakovo, 8. IV. 1905.) bio je đakovački biskup i hrvatski političar (vidi 8. travnja).

 

1941. Poginuo (ubijen) je Ivo Kozarčanin 

Ivo Kozarčanin (Hrvatska Dubica, 14. X. 1911. – Zagreb, 4. II. 1941.) bio je hrvatski književnik, pjesnik, prozaik i književni kritičar.

Završio je učiteljsku školu u Zagrebu gdje je od 1932. studirao na Filozofskome fakultetu. Djelovao je kao novinar i slobodni književnik. Bio je urednik kulturne rubrike Hrvatskoga dnevnika (od 1938.) te suradnik dnevnih listova i časopisa. Za noćnoga povratka kući ubio ga je stražar ispred vojarne u Ilici.

Objavio je zbirku Sviram u sviralu (1935.), ciklus pjesama Tuga ljeta, tiskan u zajedničkoj knjizi Lirika (1935.) s I. Dončevićem, A. Nizeteom i R. Žilićem, te Mrtve oči (1938.), zbirku zrelijih pjesama s dominantnim motivima ljubavi i smrti, prožetu tragičnim doživljajem života, osjećajem egzistencijalne samoće, straha, nesigurnosti, tjeskobe i mračnim slutnjama. U romanu Tuđa žena (1937.), unutar fabule uokvirene klasičnim ljubavnim trokutom, dan je realističko-naturalistički prikaz provincijske malograđanštine u međuratnoj Hrvatskoj, kojemu suprotstavlja duge lirske asocijativne monologe osamljena intelektualca umjetnika. Roman Sam čovjek (1937.) urbana je proza kojom prevladava intiman doživljaj stvarnosti. Pripovijedanje u prvome licu kao osviješteno praćenje vlastite tragedije glavnoga lika omogućilo je unošenje lirskih segmenata te produbljenu psihološku analizu. I u novelistici se bavio problematikom društvenih odnosa te opće materijalne i moralne bijede, ali tek kao podloge za razmatranje određenih psihičkih stanja. Objavio je zbirke novela Mati čeka (1934.) za djecu i mladež i Tihi putovi (1939.). Pjesme su mu prožete intenzivnim erotizmom, vrlo su česti motivi neuslišane ljubavi, samoće te erotska harmonija prekinuta smrću, a slična tematika prevladava i u njegovim novelama. Pisao je kritike i prikaze, uglavnom impresionističke i žurnalističke naravi, a s posebnom je naklonošću pisao o djelima M. Krleže. Prevodio je sa slovenskog jezika.

 

1949. Umro je Janko Leskovar   

Janko Leskovar (Valentinovo 12. XII. 1861. – Valentinovo 4. II. 1949.) bio je hrvatski književnik.

Nakon stjecanja niže naobrazbe u Pregradi, Zagrebu i Karlovcu, završio je Preparandiju u Zagrebu, a potom tridesetak godina službuje kao učitelj i školski nadzornik u Slavoniji i Hrvatskom zagorju.

Janko Leskovar autor je nevelikog opusa od desetak novela i dva kraća romana, napisana u petnaestak godina spisateljskoga rada. Prvu pripovijest Misao na vječnost objavio je 1891. godine u Vijencu. Leskovarova djela: pripovijesti Katastrofa, Poslije nesreće i Jesenski cvijeci te romani Propali dvori i Sjene ljubavi slike su tragičnih sudbina glavnih junaka koje autor opisuje u trenutku kada su se našli pred ostvarenjem idealne ljubavi, ali u tome ne uspijevaju zbog vlastitih psihičkih opterećenja. Uzrok je tome njihov odnos prema životu, pasivan, kontemplativan, mlak. Osim možda u pripovijesti Katastrofa, gdje junaka i njegovu obitelj upropašćuje siromaštvo.

 

1959. Ivo Robić snimio je singl Morgen

Hrvatski pjevač Ivo Robić snimio je svoj najpoznatiji singl Morgen njemačkoga skladatelja Petera Moessera, u aranžmanu i uz pratnju Berta Kaempferta. U nepunih godinu dana singl je Robiću donio Zlatnu ploču Polydora i Brončanog lava Radio Luxembourga, a na ljestvicama popularnosti onodobnih poznatih glazbenih časopisa vrlo dugo je držao visoko mjesto. Morgen  je dospio i na 1. mjesto Billboardove liste Top 40, kao i 23. mjesto britanske New Musical Express top ljestvice.