1536. Završena šibenska katedrala
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja na tlu Hrvatske u 15. i 16. stoljeću, dovršena je 3. prosinca 1536. godine. Odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402. godine, ali je realizacija započela tek 1431. i s prekidima trajala sve do 1536. godine.
1905. Rodio se Josip Hamm
Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. XII. 1905. – Beč, 23. XI. 1986.) bio je hrvatski slavist (vidi 23. studenoga).
1976. Umro je Marko Fotez
Marko Fotez (Zagreb, 31. I. 1915. – Beograd, 3. XII. 1976.) bio je hrvatski kazališni redatelj, povjesničar, književnik i prevoditelj.
2000. Umro je Marijan Valković
Marijan Valković (Vrbnik, 26. XI. 1927. – Zagreb, 3. XII. 2000.) bio je hrvatski teolog.
2022. Umro je Rudi Aljinović
Rudolf Rudi Aljinović (Zagreb, 3. IV. 1936. – Zagreb, 3. XII. 2022.) bio je hrvatski novinar, publicist, feljtonist i putopisac.
Borba za nezavisnost
- 1996. Predsjednik Tuđman posjetio prvi put hrvatsko Podunavlje (Vukovar i Srijemski trokut). Srbi u Podunavlju provocirali su i tražili autonomiju
1536. Završena šibenska katedrala
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja na tlu Hrvatske u 15. i 16. stoljeću, dovršena je 3. prosinca 1536. godine. Odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402. godine, ali je realizacija započela tek 1431. i s prekidima trajala sve do 1536. godine.
Katedralu je 1555. posvetio biskup Ivan Lucije Štafilić, a nakon temeljite obnove u 19. stoljeću katedrala je ponovo posvećena 1860. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine.
1976. Umro je Marko Fotez
Marko Fotez (Zagreb, 31. I. 1915. – Beograd, 3. XII. 1976.) bio je hrvatski kazališni redatelj, povjesničar, književnik i prevoditelj.
Završio je slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od osnivača “Dubrovačkih ljetnih igara”. Prvi je za scenu priredio Marulićevu “Juditu”, a proslavio se i vrhunskom scenskom obradom zaboravljene komedije “Dundo Maroje” Marina Držića.
Bio je ravnatelj Drame u Splitu, Osijeku, Rijeci, intendant u Zadru. Režirao je i u Varaždinu, Sarajevu, Beogradu, gostovao u inozemstvu. Na Dubrovačkim ljetnim igrama režirao je Držićeva Plakira te Shakespeareov San Ivanjske noći 1951. u parku Gradac i Hamleta na Lovrjencu 1952.
Režirao je oko 150 dramskih djela, među kojima i Fausta (J. W. Goethe), Ukroćenu goropadnicu (Shakespeare), Večeras improviziramo (L. Pirandello). Režirao i opere: G. Rossini, Seviljski brijač; autor je više libreta i dviju drama (Ujak, Četvorka). Osnovao je više kazališnih listova, objavljivao članke o kazalištu i proučavao povijest hrvatske drame i kazališta.
Zaslužan je i kao urednik knjige hrvatskih komedija 17. i 18. stoljeća. Tako je od zaborava spasio više djela hrvatske književne baštine. Pisao je komedije, operna libreta, pjesme i putopise. Prevodio drame i prozu s njemačkoga, talijanskoga, češkoga, ruskoga i engleskoga jezika.
2000. Umro je Marijan Valković
Marijan Valković (Vrbnik, 26. XI. 1927. – Zagreb, 3. XII. 2000.) bio je hrvatski teolog.
Završio je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1954.). Pohađao je poslijediplomski studij u Rimu gdje je postigao dva doktorata: iz opće teologije i iz moralne teologije. Bio je rektor Bogoslovnoga sjemeništa u Rijeci, Visoke bogoslovne škole u Rijeci te profesor moralne teologije i socijalnoga nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Radove iz opće moralke (obiteljska i bračna problematika) i socijalne etike objavljivao je u časopisima.
Bio je i profesor-gost na teološkim fakultetima u Beču, Grazu i Mainzu. Držao je brojna stručna predavanja svećenicima, teolozima, liječnicima i ostalim intelektualcima.
Preveo je kapitalna djela moralne teologije: Kristov zakon B. Häringa (I.–II., 1980.) i socijalnoga nauka Crkve: “Socijalni dokumenti Crkve: Sto godina katoličkog socijalnog nauka” te “Za budućnost u solidarnosti i pravdi”, a autor je i niza članaka teološkoga, moralnog i etičkog sadržaja objavljenih u domaćim i stranim znanstvenim časopisima.
2022. Umro je Rudi Aljinović
Rudolf Rudi Aljinović (Zagreb, 3. IV. 1936. – Zagreb, 3. XII. 2022.) bio je hrvatski novinar, publicist, feljtonist i putopisac.
Pod pseudonimom Lastan mnogim je naraštajima hrvatskih osnovnoškolaca bio dugogodišnji sugovornik i prijatelj u rubrici “Dragi Lastane” školskoga časopisa Modra lasta. Dobio je nagradu (2015. godine) za životno djelo Andrija Maurović, za izniman i trajan doprinos razvoju hrvatskog stripa.