Dogodilo se na današnji dan, 28. studenoga

by | stu 28, 2024 | Dogodilo se na današnji dan

1852. Rodio se Nikola Mašić

Nikola Mašić (Otočac, 28. XI. 1852. – Zagreb, 4. VI. 1902.) bio je hrvatski slikar (vidi 4. lipnja).

 

1867. Rodio se Radoslav Glavaš

Radoslav Glavaš (stariji) (Drinovci kraj Ljubuškoga, BiH, 28. XI. 1867. – Humac kraj Ljubuškoga, 20. VII. 1913.) bio je hrvatski pisac i kulturni djelatnik (vidi 20. srpnja).

 

1884. Rodio se Milan Sachs

Milan Sachs (Lišov pokraj Budějovica, 28. XI. 1884. – Zagreb, 4. VIII. 1968.) bio je češko-hrvatski operni dirigent i skladatelj. Međunarodni ugled stekao je interpretacijama djela Leoša Janačeka (vidi 4. kolovoza).

 

1941. Rodio se Željko Sabol

Željko Sabol (Bjelovar, 28. XI. 1941. – Zagreb, 5. IX. 1991.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i pjesnik (vidi 5. rujna).

 

1949. Umro je Emilij Laszowski

Emilij Laszowski (Brlog na Kupi kraj Ozlja, 1. IV. 1868. – Zagreb, 28. XI. 1949.) bio je hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik.

 

1977. Umro je Krsto Špoljar

Krsto Špoljar (Bjelovar, 1. IX. 1930. – Zagreb, 28. XI. 1977) bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, romansijer, esejist, književni kritičar i urednik.

 

Borba za nezavisnost

  • 1991. Predsjednik Tuđman prihvatio je dolazak snaga UN-a u Hrvatsku.

 

  • 1991. U središnjem dijelu zapadne Slavonije HV je provodio napadnu operaciju „Strijela .

 

 

 

1949. Umro je Emilij Laszowski

Emilij Laszowski (Brlog na Kupi kraj Ozlja, 1. IV. 1868. – Zagreb, 28. XI. 1949.) bio je hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik.

Studirao medicinu u Grazu, a pravo u Zagrebu, gdje je diplomirao 1893. Od 1891. bio je zaposlen u Hrvatskome zemaljskom arhivu u Zagrebu, gdje je 1899., zajedno s Ivanom Bojničićem, pokrenuo Vjestnik Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva (urednik 1925–30.). Uredio je županijske arhive u Bjelovaru i Virovitici te surađivao na sređivanju građe više hrvatskih arhiva, znatno unaprijedivši arhivsku struku. Bio je urednik mjesečnika za genealogiju, biografiju, heraldiku i sfragistiku Vitezović (1903–05), suradnik u uređivanju Diplomatičkoga zbornika Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. VI–XII, urednik časopisa Hrvatski zmaj, leksikona Znameniti i zaslužni Hrvati (1925.) te višegodišnji urednik lista Prosvjeta. Zajedno s Velimirom Deželićem starijim utemeljio je Družbu »Braća Hrvatskoga Zmaja« (16. studenoga 1905. godine), bio je Zmaj Brloški i Ozaljski, te prvi Veliki meštar Družbe (do 1935. godine), a poslije je proglašen Prazmajem Brloškim i Ozaljskim.

Na njegov poticaj su 1907. bili osnovani zagrebački arhiv (danas Državni arhiv u Zagrebu), knjižnica (danas Knjižnice grada Zagreba) i muzej (danas Muzej grada Zagreba). Sudjelovao je u izdavanju više zbirki arhivske građe.

Sudjelovao je u osnivanju Društva za spasavanje (1909. godine), prethodnice Hitne pomoći i kojemu je bio prvi, privremeni, predsjednik sve do izbora stalnoga predsjednika Miroslava grofa Kulmera. Bio je urednikom glasila Hrvatski Zmaj (1917., 1918. i 1925. godine).

U znanstvenom radu ponajviše se bavio poviješću gradova i gospodarskom poviješću Hrvatske. U mnogobrojnim hrvatskim publikacijama objavljivao je rasprave i članke iz hrvatske srednjovjekovne povijesti. Objavljivao i pod pseudonimom Zmaj Brloški.

Umro je u Zagrebu 1949. godine, pokopan je na Mirogoju.

 

1977. Umro je Krsto Špoljar

Krsto Špoljar (Bjelovar, 1. IX. 1930. – Zagreb, 28. XI. 1977.) bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, romansijer, esejist, književni kritičar i urednik.

Diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1954. Godine 1952. pokrenuo je časopise Literatura i Galerija, 1959.– 1960. bio je jedan od urednika Književne tribine, a 1962.– 1968. također jedan od urednika Republike. Bio je urednik i tajnik izdavačke kuće Zora te član uredničkog odbora i tajnik edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti.

Objavio niz pjesničkih zbirki, romana, drama, novela i pripovijesti te uredio i pripremio dvije antologije hrvatske lirike i niz djela u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti.

Godine 1962. organizirana je velika proslava 120 obljetnice Matice hrvatske. Pri tom je pokrenuta velika biblioteka “Pet stoljeća hrvatske književnosti” u suradnji s izdavačkom kućom Zora. Krsto Špoljar bio je u uredničkom odboru te tajnik toga projekta. Godine 1971. imao je mnogo neprilika i policijskih ispitivanja, zbog objavljivanja knjige “Hrvatska balada”.

Jedan je od najzaslužnijih u ostvarenju nakladničkog projekta izdavačke kuće „Zora“ – Biblioteke “Pet stoljeća hrvatske književnosti“, kojoj je bio tajnik i urednik. Godine 1971. kratko je vrijeme bio direktor izdavačkog poduzeća „Zora“. S ove funkcije smijenjen je zbog objavljivanje romana Hrvatska balada (objavljen u Republici, br. 7.–8., 1971., u isto vrijeme tiskan u izdanju Nakladnog zavoda Matice Hrvatske). U njemu je kroz lik glavnog junaka iznio kritiku suvremene književne prakse.

Iako je K. Špoljar ostao bez radnoga mjesta u „Zori“, Urednički odbor edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti jednoglasno ga je imenovao urednikom svih idućih kola Biblioteke. Zahvaljujući Špoljarovu trudu i upornosti Biblioteka se, unatoč svim neprilikama, uspjela održati. Nije bio zatvaran, ali ga je policija maltretirala mnogobrojnim ispitivanjima, a kada je Tito dolazio u Zagreb imao je zabranu izlaska iz svog doma.

Sastavio je i dvije antologije: prvu, hrvatske ljubavne lirike pod naslovom Ljubav pjesnika 1956. i drugu, hrvatske satirične poezije Smijeh i rane 1957.

Bio je član Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Dobitnik je nagrade “Vladimir Nazor” za 1969. godinu.

Objavio je zbirke pjesama Ja svakidašnji, Porodica harlekina i Raj te romane Brod čeka do sutra, Mirno podneblje, Stračara male sreće, Terasa anđela čuvara, Gvožđe i lovor, Tuđina, Vrijeme i paučina: sentimentalni odgoj na hrvatski način, Neprilike s muzom, Hrvatska balada. Roman Vjenčanje u Pariz posthumno mu je objavljen 1980. u izdanju Nakladnog zavoda Matice Hrvatske.