1806. Francuzi okupirali Dubrovnik
Francuska vojska ušla je u Dubrovnik 27. svibnja 1806. te zauzela sva strateška mjesta.
1839. Rođen je Vilim Korajac
Vilim Korajac (Kaptol kraj Požege, 27. V. 1839. – Zemun, 19. IX. 1899.) bio je hrvatski pripovjedač, feljtonist i novelist.
1913. Umro je Ferdinand Kovačević
Ferdinand Kovačević (Smiljan, 25. IV. 1838. – Zagreb, 27. V. 1913.) bio je inženjer, izumitelj, stručni pisac, pionir hrvatske telegrafije.
2019. Umro je Antun Cvek
Antun Cvek (Bizek, 10. II. 1934. – Zagreb, 27. V. 2019.) bio je svećenik i dobrotvor.
Borba za nezavisnost
- Granata ubila troje djece u Slavonskom Brod.Troje djece ubila, a deset teško ranila je granata ispaljena na igralištu u naselju Plavo polje u Slavonskom Brodu. Granata je ispaljena sa srpskih položaja na planini Motajnici u susjednoj Bosni i Hercegovini. Tijekom Domovinskoga rata na području Brodske Posavine poginulo je 28 djece. U Domovinskome ratu poginulo je 402 djevojčica i dječaka, dok je na području Općine Slavonski Brod samo u jednoj godini (1992.) čak 27-ero djece ubijeno na pragu svoga doma, a 65 ih je ranjeno. Za zločine nitko nije kažnjen.
1806. Francuzi okupirali Dubrovnik
Gotovo pet stoljeća postojanja Dubrovačke Republike ukinuto je proglasom Napoleonova generala Marmonta (1783.– 1855.).
Nakon što su vještim diplomatskim manevrima dobili suglasnost Porte, Francuzi su požurili izvršiti Napoleonov plan. Lauriston je s postrojbom od 1500 vojnika krenuo 23. svibnja 1806. iz Makarske prema Dubrovniku. Već sutra stigli su u Slano te iste večeri krenuli dalje računajući kako će u Dubrovnik stići za tri dana. Kako su u Trstenom, dvadesetak kilometara od samog Dubrovnika, ugledali dva ruska broda, odlučili su nastaviti putem preko brda. Dubrovčani nisu ništa naslućivali dok ih glasnik kancelara u Slanom, 26. svibnja u 16 sati, nije obavijestio kako su onamo stigle francuske snage s jednim generalom i da vojska kreće prema Dubrovniku brdskim putem. Nakon te informacije Malo vijeće i Senat sastali su se u vrlo kratkom roku. Još jednom su pokušali na sve diplomatske načine zaustaviti ulazak francuske vojske, ali bilo je prekasno. General Lauriston još uvijek je uvjeravao dubrovačku vlast kako samo prolazi kroz Dubrovnik te da kreće put Boke Kotorske. Objasnio je kako je od Cara dobio zapovijed da zauzme sve utvrde u Dubrovačkoj Republici, ali da će ona i dalje biti slobodna te zauzvrat ponudio francusku zaštitu. Dubrovačka vlast nije imala izbora. Francuska vojska ušla je u Dubrovnik 27. svibnja 1806. te zauzela sva strateška mjesta.
Usprkos brojnim obećanjima francuske strane o samostalnosti i nesmetanom radu svih tijela Republike za vrijeme okupacije, 31. siječnja 1808. pukovnik Adrien Delort (1773. –1846.) stigao je na izravnu zapovijed generala Marmonta s vojnom pratnjom u Knežev dvor. Okupljenom Senatu pročitao je proglas kojim se ukida Dubrovačka Republika i njezin aristokratski sustav. Delort je pritom citirao samog Marmonta koji je od Senata tražio da “srce i osjećaje priveže uz novog vladara, cara Napoleona.” Francuski su vojnici zatim preuzeli sve urede Republike, zaključali vrata i stavili na njih pečate.
1913. Umro je Ferdinand Kovačević
Ferdinand Kovačević (Smiljan, 25. IV. 1838. – Zagreb, 27. V. 1913.) bio je inženjer, izumitelj, stručni pisac, pionir hrvatske telegrafije.
Od 1870. bio je voditelj Telegrafskog inspektorata za Hrvatsku i Slavoniju, a od 1872. tajnik Direkcije telegrafa za Hrvatsku i Slavoniju. Izumitelj je niza poboljšanja električnoga telegrafa. U cijeloj je Austro-Ugarskoj ušao 1872. u uporabu Kovačevićev poboljšani telegrafski aparat Morseova sustava, a 1874. izumio je tzv. dupleksnu i kvadrupleksnu telegrafiju (istodobno slanje dvaju ili četiriju brzojava jednim vodičem), koju je i patentirao u Beču 1876. Objavio je niz članaka u stručnim časopisima u Pragu, Beču, Bernu i Berlinu, tri knjige na njemačkom te prvu stručnu knjigu iz područja elektrotehnike na hrvatskom jeziku Elektromagnetični brzojav – osobitim obzirom na poštansko-brzojavne otpravnike (1892.).
Pionir je hrvatske telegrafije i začetnik hrvatske elektrotehnike.
Pokopan je u mirogojskim Arkadama u kojima stoji spomen-ploča s natpisom: Ferdinand Kovačević, kr. brzojavni tajnik u m., ravnatelj I. hrv. činovničke zadruge, 1838.–1913.“
2019. Umro je Antun Cvek
Antun Cvek (Bizek, 10. II. 1934. – Zagreb, 27. V. 2019.) bio je svećenik i dobrotvor.
Pater Cvek, svećenik Družbe Isusove, veliki dobrotvor i prijatelj starih, bolesnih i nemoćnih, dobri duh Zagreba kako ga često nazivaju, rođen je u Bizeku, 10. veljače 1934. godine gdje je završio prva četiri razreda osnovne škole dok druga četiri završava u Vrapču. Potom upisuje Školu učenika u privredi gdje izučava zanat za autolimara. Naknadno uz rad, u ZET-u upisuje i završava i srednju ekonomsku školu.
- odlazi u novicijat Družbe Isusove koji traje dvije godine. Nakon novicijata studira filozofiju i teologiju, a 1974. godine zaređuje se za svećenika.
1968., s dvojicom subraće skolastika, osniva grupu za posjete starim, bolesnim te napuštenim osobama.
- u Župi presvetog Srca Isusova, pri Bazilici u Palmotićevoj ulici u Zagrebu osniva tzv. „Prvu karitativnu grupu“ za posjete potrebitima. U isto vrijeme osniva i „Zajednicu kršćanske ljubavi“ kao duhovnu i molitvenu potporu radu na terenu.
- godine iz tog apostolata rađa se i Katolička udruga „Kap dobrote“ za pomoć najpotrebnijima koju je osnovao zajedno sa svojim suradnicima.
- utemeljena je Zaklada „Biskup Josip Lang“ čiji je suosnivač i u čijem je radu sudjelovao pomažući osobama na kraju svoga životnog puta u Domu biskup Josip Lang u Maloj Gorici blizu Petrinje.
Objavio je četiri knjige: „Socijalni križni put“, „Iz dnevnika otpisanih“, „Živim, a ne postojim“ i „Sjeti me se“.
Dobitnik je i brojnih nagrada te priznanja. Snimljen je i dokumentarni film. Hrvatska radiotelevizija emitirala je godine 2001. dokumentarni film o pateru Cveku po scenariju Andreje Čakić i u režiji Srđana Segarića. (IKA / zg-magazin)