Dogodilo se na današnji dan, 25 travnja

by | tra 25, 2024 | Dogodilo se na današnji dan

1528. Rodio se Frane Petrić

Frane Petrić (Cres, 25. IV. 1528. – Rim, 6. II. 1597.) bio je hrvatski filozof i polihistor.

 

1848. Jelačić je Banskim pismom ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj

Banskim pismom kojim se “ukida tlaka gospodska i svaka daća urbarialska”, bana Josipa Jelačića od 25. travnja 1848. ukinuto je kmetstvo u Hrvatskoj.

 

1979. Umro je Slavko Batušić

Slavko Batušić (Novska, 2. VI. 1902. – Zagreb, 25. IV. 1979.). hrvatski književnik, teatrolog, kazališni redatelj, povjesničar umjetnosti, leksikograf i prevoditelj.

 

Borba za nezavisnost

  • 1993.  Zločin Armije BiH u selu Radešine, ubijene su 4 osobe

 

 

1848. Jelačić je Banskim pismom ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj

Banskim pismom kojim se “ukida tlaka gospodska i svaka daća urbarialska“, bana Josipa Jelačića, od 25. travnja 1848. ukinuto je kmetstvo u Hrvatskoj, čime je završila jedna povijesna epoha. Hrvatski je Sabor u lipnju 1848. godine potvrdio banovu odluku, a u srpnju su doneseni zaključci o načinu razrješenja kmetskih obveza u skladu s građansko-liberalnim političkim uređenjem.

Valja istaknuti da je kmetstvo u Hrvatskoj znatno ograničeno odlukama kraljice Marije Terezije 1780. te gotovo ukinuto odlukama kralja Josipa II. 1785. godine. Službeno je i konačno iz svakog pravnog staleškog priznavanja ukinuto postojanje kmetstva tek 1848. godine proglasom bana Jelačića (Banskim pismom).

 

1979. Umro je Slavko Batušić

Slavko Batušić (Novska, 2. VI. 1902. – Zagreb, 25. IV. 1979.). hrvatski književnik, teatrolog, kazališni redatelj, povjesničar umjetnosti, leksikograf i prevoditelj.

Diplomirao je 1925. povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, potom studij povijesti umjetnosti i arheologije nastavio na pariškoj Sorbonnei i na École de Louvre, a doktorirao u Zagrebu 1927. Od 1921. angažiran u zagrebačkome HNK-u, isprva kao asistent redateljima, a poslije kao tajnik i dramaturg. Za II. svjetskog rata radio u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a nakon rata voditelj je Arhiva i muzeja HNK-a te 1950–72. redoviti profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Suutemeljitelj (1966) i voditelj Odsjeka za teatrologiju Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU-a. Osim znanstvenih radova, koje je objavljivao u hrvatskim i inozemnim časopisima, pisao je pjesme, novele, drame, romane, putopise, feljtone i eseje.

Pisao je o zagrebačkim kazališnim građevinama i prostorima, o repertoaru, prijelomnim datumima i zbivanjima, o školskom, kajkavskom i pokrajinskom kazalištu te o kazališnim umjetnicima, o cenzuri, operi, baletu, skladateljima i scenografiji. Režirao je šesnaest dramskih i četiri glazbena djela te postavio mnogobrojne izložbe. Kao leksikograf surađivao je u hrvatskim i inozemnim enciklopedijskim izdanjima; bio glavni urednik Enciklopedije likovnih umjetnosti te Bibliografije rasprava i članaka likovnih umjetnosti (dvanaesta knjiga) u izdanju Leksikografskoga zavoda. Uređivao je kazališne časopise, priređivao književna izdanja i prevodio s francuskoga i njemačkoga jezika. Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (1970) i Nagrade za životno djelo za područje društvenih znanosti (1978).