1797. Amadéovo kazalište– prvo zagrebačko kazalište
U palači grofa Antal Amadéa ( rođen 25. XI. 1760. – 1835.) na Gornjem gradu otvoreno je prvo javno kazalište u Zagrebu (od 1797. do 1834.).
1828. Rodio se Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. XI. 1828. – Zagreb, 13. II. 1894.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar (vidi 13. veljače).
1866. Rodio se Franjo Bučar
Franjo Bučar (Zagreb, 25. XI. 1866. – Zagreb, 26. XII. 1946.) bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i športski djelatnik (vidi 26. prosinca).
1880. Rodio se Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. XI. 1880. – Zagreb, 7. IV. 1931.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar i novinar (vidi 7. travnja).
1885. Umro je Matko Baštijan
Matko Baštijan (Baštijani, 5. IX. 1828. – Trst, 25. XI. 1885.) bio je hrvatski književnik, svećenik i političar.
2011. Umro je Miroslav Šicel
Miroslav Šicel (Varaždin, 16. VIII. 1926. – Zagreb, 25. XI. 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.
Borba za nezavisnost
- 1991. zauzeta vojarna JA u Dugom Selu, istočno od Zagreba, tu su bile tenkovske postrojbe JA.
1797. Amadéovo kazalište – prvo zagrebačko kazalište
U palači grofa Antal Amadéa ( rođen 25. XI. 1760. – 1835.) na Gornjem gradu otvoreno je prvo javno kazalište u Zagrebu (od 1797. do 1834.). Grof Antal Amadéa bio je veliki župan Zagrebačke županije. Kazališna dvorana, koja je po njemu nosila naziv Amadéovo kazalište, nalazila se u današnjoj Demetrovoj ulici, u zgradi koja je nekoć bila u grofovom vlasništvu, upravo na mjestu na kojem se danas nalazi Hrvatski prirodoslovni muzej.
1885. Umro je Matko Baštijan
Matko Baštijan (Baštijani, 5. IX. 1828. – Trst, 25. XI. 1885.) bio je hrvatski književnik, svećenik i političar.
Učio je filozofiju u Zagrebu, bogosloviju u Gorici. Kao svećenik služio u Umagu, a iza toga kao vjeroučitelj na različitim školama u Trstu. Oduševljen narodnim pokretom 1848. u Zagrebu postao je i sam dobar rodoljub.
Pisao je lirsku, refleksivnu i domoljubnu poeziju. Osim elegija i budnica, napisao je dramu koju nije dovršio. Svojim pjesmama nastojao je učvrstiti narodnu svijest u Istri, da bi se poslije mogla sjediniti s Hrvatskom. Surađivao je u Pozoru, Obzoru, Svjetozoru, a najviše se javljao političkim člancima u Trstu u Našoj slozi, koju je osnovao s prijateljima 1870. U rukopisu su mu ostali nedovršeni religiozni ep o Trsatu, heroično-komični ep o zidanju Lovranske lože i historijska drama Zadnji kastavski kapetan.
2011. Umro je Miroslav Šicel
Miroslav Šicel (Varaždin, 16. VIII. 1926. – Zagreb, 25. XI. 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.
Diplomirao jugoslavistiku i rusistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirao. Predavao je noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1957. do odlaska u mirovinu 1996. Od 1997. bio je redoviti član HAZU-a. Predavao je po pozivu na brojnim sveučilištima diljem Europe (Budimpešta, Moskva, Petrograd, Kopenhagen, Krakov, Varšava, Leipzig itd.).
Napisao je niz monografskih studija o hrvatskim književnicima (Matoš, Gjalski, Kovačić, Rikard Jorgovanić), uknjižio mnogobrojne analize i interpretacije te uredio nekoliko antologija (Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Antologija hrvatske kratke priče, Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Hrvatski književni retrovizor). Osobito je značajan kao autor povijesnih sinteza hrvatske književnosti (Pregled novije hrvatske književnosti, Književnost moderne, Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća, Povijest hrvatske književnosti, I.–V.).
Dobitnik je nagrade Božidar Adžija, nagrade Davorin Trstenjak, odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, počasnog doktorata riječkog sveučilišta, nagrade za životno djelo grada Varaždina te nagrade Vladimir Nazor za životno djelo.