1870. Rodio se Emanuel Vidović
Emanuel Vidović (Split, 24. XII. 1870. – Split, 1. VI. 1953.) bio je hrvatski slikar (vidi 1. lipnja).
1884. Rodio se Stjepan Zimmermann
Stjepan Zimmermann (Virovitica, 24. XII. 1884. – Zagreb, 13. IV. 1963.) bio je hrvatski filozof i teolog (vidi 13. travnja).
1918. Slavko Kvaternik oslobodio Međimurje od Mađara
Na Badnjak 1918. godine naoružane jedinice iz Hrvatske stigle su preko Drave u Međimurje i oslobodile ga od Mađara. Hrvatsku vojsku vodio je pukovnik austrougarske carske i kraljevske vojske Slavko Kvaternik.
1991. Ustrojeno Domobranstvo u Republici Hrvatskoj
Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman donio je 24. prosinca 1991. godine odluku o ustrojstvu Domobranstva u Hrvatskoj vojsci. Domobranstvo je tom odlukom ustrojeno kao posebni dio Hrvatske vojske, i to na teritorijalnom načelu.
2003. Umro je Miljenko Foretić
Miljenko Foretić (Dubrovnik, 5. V. 1939. – Dubrovnik, 24. XII. 2003.) bio je hrvatski teatrolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.
Borba za nezavisnost
- 1991. Hrvatska vojska oslobodila je četničko uporište Bučje između Pakraca i Požege.
- 1991. Ustrojeno Hrvatsko domobranstvo u sastavu HV-a.
- 1994. Završila vojna operacija Zima 94.
- 1996. Srbi su u Iloku za vrijeme sv. Mise u katoličkoj crkvi organizirali prosvjed, bacali eksplozivne naprave, demolirali crkveni inventar i napali tamošnje Hrvate i predstavnike UNTAES-a.
1918. Slavko Kvaternik oslobodio je Međimurje od Mađara
Na Badnjak 1918. godine naoružane jedinice iz Hrvatske stigle su preko Drave u Međimurje i oslobodile ga od Mađara. Zbog brojčane slabosti, Mađari se nisu ni usudili suprotstaviti pridošlim hrvatskim snagama. Hrvatsku vojsku vodio je pukovnik austrougarske carske i kraljevske vojske Slavko Kvaternik.
Pod mađarskom vlasti Međimurje je bilo još od davne 1860. godine, premda je etnički to bilo gotovo čisto hrvatsko područje. Mađarski je bio službeni jezik, hrvatska su djeca morala učiti mađarski jezik u školama, a najgore je bilo što mađarske vlasti nisu imale osobito poštovanje prema hrvatskom stanovništvu, koje su doživljavali kao strano i neravnopravno Mađarima.
1991. Ustrojeno Domobranstvo u Republici Hrvatskoj
Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman donio je 24. prosinca 1991. godine odluku o ustrojstvu Domobranstva u Hrvatskoj vojsci. Domobranstvo je tom odlukom ustrojeno kao posebni dio Hrvatske vojske, i to na teritorijalnom načelu. Prvi zapovjednik Domobranstva bio je general Zvonimir Červenko. Domobranstvo je ukinuto 2003. godine preustrojem HV-a.
Povijest Domobranstva seže u 1868. godinu, nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe, kada su ustrojeni kao regularna hrvatska oružana sila. Za vrijeme Prvog svjetskog rata domobrani su služili na ratištima diljem Europe, a raspušteni su 1918. nakon osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Domobranstvo je privremeno obnovljeno 1941. godine kao regularna vojska Nezavisne Države Hrvatske da bi ponovo bilo ukinuto 1945. godine dolaskom komunista na vlast.
2003. Umro je Miljenko Foretić
Miljenko Foretić (Dubrovnik, 5. V. 1939. – Dubrovnik, 24. XII. 2003.) bio je hrvatski teatrolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.
Povijest i povijest umjetnosti diplomirao je 1961. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1963. u Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku JAZU-a proučavao je razne grane povijesnih znanosti. Kao stipendist boravio je na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca u Rimu 1963. – 1965.
Kao kulturni i znanstveni radnik bavio se vrlo širokim rasponom tema, surađivao je u mnogim različitim publikacijama. Kao jedna od istaknutijih osoba u dubrovačkim kulturnim krugovima tijekom Hrvatskog proljeća bio je utamničen i 17 godina nakon toga bez putovnice. Jedan je od obnovitelja rada Matice hrvatske u Dubrovniku nakon dvadesetogodišnjega prekida njezina djelovanja. Tijekom Domovinskoga rata radio je na istaknutom časopisu Dubrovnik koji je doživio 15 izdanja na hrvatskom i engleskom jeziku i tako svijet upoznao s razaranjima Dubrovnika i stradanjem Hrvatske. Časopis je odabirom tema i izborom suradnika postao vodeći na nacionalnoj razini.
U studiji Marin Držić i kazališni život renesansnog Dubrovnika (1969.) obradio je cjelokupni prikaz kazališnoga života Dubrovnika tijekom 16. stoljeća. Priredio je i dvije izložbe posvećene životu i djelu Marina Držića. Priredio je još nekoliko značajnih izložaba, poput onih posvećenih Dubrovačkoj Republici i Francuskoj revoluciji te životu i djelu Ivana Gundulića, obje održane 1989. godine.
Godine 1992. organizirao je simpozij Hrvati i Novi svijet, a 1994. godine simpozij o književniku Antunu Pasku Kazaliju. Umro je u rodnome gradu 24. prosinca 2003. godine.