1695. Rodio se Đuro Bašić
Đuro Bašić (Dubrovnik, 24. X. 1695. – Dubrovnik, 26. VIII. 1765.) bio je hrvatski katolički svećenik, isusovac, književnik i duhovni pisac (vidi 26. kolovoza).
1873. Umro je Ivan Dežman
Ivan Dežman (Rijeka, 6. V. 1841. – Zagreb, 24. X. 1873.) bio je hrvatski liječnik, leksikograf i književnik.
1921. Rodila se Sena Jurinac
Sena Jurinac (Srebrenka) (Travnik, BiH, 24. X. 1921. – Augsburg, Njemačka, 22. XI. 2011.) bila je hrvatska pjevačica, sopran (vidi 22. studenoga).
1937. Rodio se Petar Stipetić
Petar Stipetić (Ogulin, 24. X. 1937. – Zagreb, 14. III. 2018.) bio je hrvatski general (vidi 14. ožujka).
1955. Umro je Tomislav Krizman
Tomislav Krizman (Orlovac kraj Karlovca, 21. VII. 1882. – Zagreb, 24. X. 1955.) bio je hrvatski slikar i grafičar.
1991. Novi hrvatski osobni dokumenti
Hrvatska je Vlada uvela nove osobne dokumente s vlastitim državnim simbolima (putovnica, osobna iskaznica i dr.).
1873. Umro je Ivan Dežman
Ivan Dežman (Rijeka, 6. V. 1841. – Zagreb, 24. X. 1873.) bio je hrvatski liječnik, leksikograf i književnik.
Studij medicine završio u Beču 1864. U Zagrebu je bio uznički liječnik i gradski fizik, saborski zastupnik, istodobno djelovao u književnosti Šenoina kruga. Pisao je pjesme, pripovijesti i libreta, a od 1871. do 1872. uređivao je Vienac. Bavio se hrvatskom medicinskom terminologijom te pisao rasprave iz higijene i praktične upute za liječnike. Zalagao se za osnivanje medicinskoga fakulteta u Zagrebu. Napisao je libreto za Zajčevu operu “Ban Legat”. Godine 1871./72. bio je glavni urednik Vienca. Sastavio je prvi hrvatski medicinski rječnik (Rječnik liečničkog nazivlja, 1868.) služeći se jezičnim savjetima i rukopisnom građom Frana Kurelca. Objavljivao je i znanstveno-prosvjetne članke (Vienac, 1869–73.). Osnovao je društvo za popularna znanstvena predavanja (1869.) u kojemu je držao predavanja iz higijene. Objavio je povijesni ep Smrt grofa Rabate (Naše gore list, 1861.), romantični ep Smiljan i Koviljka (1865., zbirku pjesama Poletar (1868.). U Viencu je tiskao epove Zrinijada (1869.) i Ljutovid Posavski (1874.), nekoliko pripovijedaka, balada i romanci, bez veće književne vrijednosti, s naglašenom prosvjetiteljsko-odgojnom tendencijom. U rukopisu je ostavio deseteračku dramu Varadinka Mara, sonete i nedovršene drame.
1955. Umro je Tomislav Krizman
Tomislav Krizman (Orlovac kraj Karlovca, 21. VII. 1882. – Zagreb, 24. X. 1955.) bio je hrvatski slikar i grafičar.
Učio je slikarstvo i grafiku kod B. Čikoš-Sesije i M. Cl. Crnčića u Zagrebu te studirao na Školi za umjetnost i obrt 1903.– 1907. i Akademiji u Beču gdje je došao u dodir s umjetničkom i književnom avangardom koja je secesijom predstavljala otpor akademizmu. Od 1912. predavao je na Obrtnoj školi, a od 1922. do smrti na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je redoviti član JAZU-a. Jedan je od osnivača društva likovnih umjetnika »Medulić«, osnivač Proljetnoga salona i »Djela« – udruge i zadruge umjetnika za promicanje umjetničkog obrta. Uz M. Cl. Crnčića utemeljitelj je moderne hrvatske grafike. Začetnik je hrvatskoga umjetničkog obrta i dizajna.
Slikao je u ulju, temperi i akvarelu mrtve prirode, portrete i krajolike. Najznačajniji je njegov grafički opus, prepoznatljiv po širokim plohama boje i čvrstu crtežu, ritmičkim izmjenama tamnih i svijetlih ploha.
Uz samostalne listove (Jesen, Marya Delvard, Procesija) izdavao je i mape bakropisa: Iz Zagorja, Bosne i Dalmacije, Motivi iz Beča, Naš Jadran, Bosna i Hercegovina). Svoje spoznaje o starim i suvremenim grafičkim vještinama dao je sažeto u knjizi O grafičkim vještinama.
Opremao je knjige, časopise, radio kao kostimograf i scenograf (opere, drame).