Dogodilo se na današnji dan, 18. rujna

by | ruj 18, 2024 | Dogodilo se na današnji dan

1895. Rodio se Ivo Tijardović

Ivo Tijardović (Split, 18. IX. 1895. – Zagreb, 19. III. 1976.) bio je hrvatski skladatelj i dirigent (vidi 19. ožujka).

 

1930. Rodio se Vlado Gotovac

Vlado Gotovac (Imotski, 18. IX. 1930. – Rim, 7. XII. 2000.) bio je hrvatski književnik i političar (vidi 7. prosinca).

 

1942. Umro je Ćiro Truhelka

Ćiro Truhelka (Osijek, 2. II. 1865. – Zagreb, 18. IX. 1942.) bio je hrvatski arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.

 

1946. Uhićen zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac

Dana 18. rujna 1946. godine uhićen je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Uhititi su ga dale tadašnje komunističke jugoslavenske vlasti, a zatim su pokrenule protiv njega montirani sudski proces.

 

2020. Umrla je Marija Tuškan

Marija Tuškan (Petrinja, 25. IX. 1922. – Zagreb, 18. IX 2020.) bila je liječnica, kulturna radnica, humanitarka, domoljub.

 

Borba za nezavisnost

  • 1991. JA i četnici napali Petrinju, masakrirano 17 pripadnika Zbora narodne garde.

 

  • 1991. JA gađala civilne objekte u Šibeniku, oštetila katedralu i kazalište.

 

  • 1995.HV započela operaciju „Una“18. – 19. rujna 1995. Bila je neuspješna pa je prekinuta.

 

  • 1995. HV izvela operaciju Burin.

 

 

1942. Umro je Ćiro Truhelka

Ćiro Truhelka (Osijek, 2. II. 1865. – Zagreb, 18. IX. 1942.) bio je hrvatski arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.

Diplomirao povijest umjetnosti i arheologiju u Zagrebu. Bio kustos u Strossmayerovoj galeriji, od 1886. kustos, a od 1903. direktor Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, gdje je, među ostalim, pokrenuo gradnju nove zgrade muzeja (1908–13). Godine 1926–31. profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Istraživao prapovijesne nekropole na Glasincu, sojeničko naselje u Donjoj dolini, prapovijesnu kultnu građevinu u Gorici kraj Posušja, otkopao ranokršćansku baziliku u Zenici te upozorio na fenomen »bosanskih crkava« i njihovo ranokršćansko podrijetlo, istraživao lokalitete u dolini Lašve i oko Stoca, srednjovjekovno Jajce i niz drugih srednjovjekovnih gradova. Zaslužan je za upoznavanje specifičnih srednjovjekovnih kamenih spomenika – mramora i stećaka te usavršavanje metode uzimanja njihovih otisaka. Bavio se paleografijom, numizmatikom, etnologijom i poviješću, osobito prilikama u tursko doba. Njegovi su radovi i studije bili znanstvena i metodološka novost u istraživanju starih kultura Bosne i Hercegovine.

Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjovjekovnim nalazima, o turskim ispravama, stećcima, rimskom i srednjovjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom.

Radove je većinom objaljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH – Starobosanski mramorovi, Prehistoričke gradine na Glasincu, Katakombe u Jajcu, Sojenica u Donjoj Dolini, Nalazi brončane dobe iz Tešnja i okolice i mnogi drugi. Uređivao je Glasnik, više godina.

Okušao se i u slikanju akvarela, crteža i ulja; osobito su ga privlačili folklorni motivi i povijesna arhitektura BiH. Preminuo je u Zagrebu 1942. godine.

 

1946. Uhićen zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac

Dana 18. rujna 1946. godine uhićen je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Uhititi su ga dale tadašnje komunističke jugoslavenske vlasti, a zatim su pokrenule protiv njega montirani sudski proces. Alojzije Stepinac uhićen je oko 5 sati i 30 minuta ujutro na području Nadbiskupskog dvora na Kaptolu, u vrijeme kad se pripremao služiti Svetu Misu.

Montirani sudski proces protiv Alojzija Stepinca pokrenut je 30. rujna iste godine tj. 12 dana nakon uhićenja. Dana 3. listopada Stepinac je na sudu održao znameniti govor. Već 11. listopada donesena je presuda, po kojoj je osuđen na čak 16 godina zatvora zbog suradnje sa ustaškim režimom. Osam dana nakon donošenja presude zatočili su ga u zatvoru u Lepoglavi.

 

2020. Umrla je Marija Tuškan

Marija Tuškan (Petrinja, 25. IX. 1922. – Zagreb, 18. IX 2020.) bila je liječnica, kulturna radnica, humanitarka, domoljub.

Medicinu je studirala u Rimu, Madridu i u Innsbrucku; diplomirala je 1954. godine. Po završetku studija otišla je u SAD gdje je specijalizirala dječju psihijatriju.

Trideset godina radila je u Dječjem psihijatrijskom centru i bila Ravnateljica ambulantnih službi. Predavala je na sveučilištu u Cincinnatiju do 2005. i dugi niz godina radila kao konzultant u Centru za razvojne poremećaje. Osim medicinske prakse i administrativnih dužnosti objavljivala je priloge u američkim stručnim medicinskim publikacijama.

Bila je suradnica Hrvatske revije, članica uredništva hrvatskoga akademskoga časopisa na engleskom jeziku Journal of Croatian Studies – JCS, višegodišnja izvršna tajnica Hrvatske akademije u Americi (Croatian Academy of America – CAA), potom predsjednica Akademije (1988.–1999.), članica Udruge za hrvatske studije u Americi (Association for Croatian Studies – ACS) i Američko-hrvatskoga akademskoga kluba (American Croatian Academic Club) u Clevelandu.

Bila je neumorna u promicanju hrvatskih interesa i slobode u Americi, kao i očuvanju hrvatske baštine i identiteta među novijim naraštajima. Za vrijeme Domovinskoga rada ona i njezin suprug Ivan sponzorirali su pedesetero djece svaki mjesec.

Marija i Ivan Tuškan darovali su Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu blizu 600 umjetničkih predmeta i veliki broj naslova stručne literature. Zaklada Maria Krocker Tuškan iz SAD-a kupila je 2022. KBC-u Rijeka vrijedan medicinski uređaj.

Liječnici Marija Tuškan i njen suprug Ivan Tuškan bili su istinski domoljubi i humanitarci.