1911. Umro je Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. IV. 1844. – Zagreb, 17. XII. 1911.) bio je hrvatski odvjetnik i političar.
1917. Medicinski fakultet u Zagrebu
Najznačajniji događaj za Medicinski fakultet u Zagrebu zbio se 17. prosinca 1917. kada je Zemaljska vlada, točnije Odjel za Bogoštovlje i nastavu, sazvao prvu konferenciju nastavnika u vezi s predavanjima za prvi semestar nastave na Medicinskom fakultetu. Ovaj datum danas se slavi kao Dan Medicinskog fakulteta.
1956.1956.Otvoreno prvo samoposluživanje u Hrvatskoj
Prvo samoposluživanje u povijesti Hrvatske otvoreno je u zagorskom Ivancu 17. prosinca 1956. godine. Postoje i navodi da se radilo o prvom samoposluživanju na prostoru cijele Jugoistočne Europe.
1857. Umrla je Jagoda Truhelka
Jagoda Truhelka (Osijek, 5. II. 1864. – Zagreb, 17. XII. 1957.) bila je hrvatska pedagoginja i književnica za djecu i mladež.
1968. Umro je Ivan Oršanić
Ivan Oršanić (Županja, 2. VII. 1904 – Buenos Aires, 17. XII. 1968) bio je hrvatski političar i publicist.
1911. Umro je Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. IV. 1844. – Zagreb, 17. XII. 1911.) bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Studij prava s doktoratom završio je 1868. u Beču. Godine 1872. otvorio odvjetničku pisarnicu u Zagrebu, uključio se u politički život i u listovima Agramer Presse i Kroatische Post optuživao Mažuranićevu vladu za popuštanje Mađarima i Srbima. Godine 1879. objavio je članak u kojima je ukazao na financijsku i gospodarsku ovisnost Hrvatske, uvjetovanu Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. i njezinom revizijom 1873. Od 1880. do 1894. bio je zastupnik u zagrebačkome gradskom zastupstvu, a od 1884. do 1911. neprekidno je djelovao i kao zastupnik u Hrvatskome saboru. Na poticaj F. Folnegovića 1890. priključio se Stranci prava. Već 1891. postao je glavni urednik tadašnjega stranačkog organa Hrvatska u kojem je postupno afirmirao ideju o rješenju hrvatskoga pitanja u okviru Habsburške Monarhije. Josip Frank je zaslužan za prvi pravi politički program Stranke prava koji je bio prihvaćen 6. lipnja 1894. godine, a u kojem su bila dobrim dijelom sadržana i njegova politička stajališta. Program je sadržavao ideju ujedinjenja i obnove hrvatske državnosti.
Sukobivši se s Folnegovićem oko pitanja preuzimanja vodstva stranke, Frank je, uz Starčevićevu potporu, utemeljio novu grupaciju, koja je od 1895. djelovala pod imenom Čista stranka prava. Nakon Starčevićeve smrti 1896. Frank se ustoličio kao neprijeporni vođa stranke.
Od 1906. u svojim političkim kombinacijama oslanjao se na velikoaustrijski krug oko prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, no istodobno je održavao intenzivne veze i s bečkim i peštanskim dualističkim krugovima. Podupro je režim bana P. Raucha i pomogao u slamanju Hrvatsko-srpske koalicije te u pripremi tzv. veleizdajničkog procesa. Kada su se vrhovi Monarhije odlučili za kompromis s Hrvatsko-srpskom koalicijom, Frankove nade da bi njegova stranka mogla doći na vlast bile su pokopane. Nakon 1909., bolestan, Frank je izgubio utjecaj na politiku stranke koja se potkraj 1910. utopila u Kršćansko-socijalnoj stranci prava.
Josip Frank je u jednom burnom razdoblju hrvatske povijesti svojim neumornim političkim djelovanjem, ne štedeći svoje intelektualne, organizatorske i financijske mogućnosti, unatoč svim neprilikama, učvrstio i usmjerio pravaštvo u obrani hrvatskog državnog prava nasuprot svim mađarskim, velikosrpskim i jugoslavenskim prisezanjima prema slobodi hrvatskog naroda. Frankovo srbofobstvo je jedna od izmišljotina jugoslavensko-velikosrpske historiografije.
1917. Medicinski fakultet u Zagrebu
Najznačajniji događaj za Medicinski fakultet u Zagrebu zbio se 17. prosinca 1917. kada je Zemaljska vlada, točnije Odjel za Bogoštovlje i nastavu, sazvao prvu konferenciju nastavnika u vezi s predavanjima za prvi semestar nastave na Medicinskom fakultetu. Ovaj datum danas se slavi kao Dan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Hrvatski sabor 13. studenog 1917. donosi odluku o osnivanju Medicinskog fakulteta pa Dvorskoj kancelariji u Beču predlaže tri profesora-osnivača. To su bili: dr. Theodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čačković i dr. Dragutin Mašek. Oni su trebali organizirati fakultet, postaviti dekana i brinuti se o popunjavanju katedara. Medicinski fakultet počeo je u praksi s radom 12. siječnja 1918. godine, kad je dr. Drago Perović održao prvo predavanje pod naslovom: “O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji”.
Za prvog dekana izabran je prof. dr. Miroslav Čačković.
1956. Otvoreno prvo samoposluživanje u Hrvatskoj
Prvo samoposluživanje u povijesti Hrvatske otvoreno je u zagorskom Ivancu 17. prosinca 1956. godine. Postoje i navodi da se radilo o prvom samoposluživanju na prostoru cijele Jugoistočne Europe.
1957. Umrla je Jagoda Truhelka
Jagoda Truhelka (Osijek, 5. II. 1864. – Zagreb, 17. XII. 1957.) bila je hrvatska pedagoginja i književnica za djecu i mladež.
Završila je Učiteljsku školu u Zagrebu, zatim radila kao učiteljica u Osijeku, Gospiću i Zagrebu. Bila je ravnateljica Više djevojačke škole u Banjoj Luci i nastavnica na sarajevskoj preparandiji.
Prozu je objavljivala u Viencu i sarajevskoj Nadi s pripovijetkama na temu žena i odnosa među spolovima. Truhelka je najpoznatija po prozi za djecu, zbog koje je dobila status najznačajnije književnice za djecu između dvaju svjetskih ratova nakon Ivane Brlić-Mažuranić. Najpoznatije joj je djelo trilogija Zlatni danci (1918.), Gospine trešnje (1943.) i Crni i bijeli dani (1944.), u kojoj se prepoznaju autobiografski elementi, o odrastanju u Osijeku u okrilju građanske obitelji. Naglasak je na ocrtavanju dječje svakidašnjice, pri čem je primjetna i didaktička komponenta u obliku etičke, vjerske i domoljubne pouke.
Pisala je romane i pripovijetke opisujući život žene seljanke i malograđanke, patrijarhalno Sarajevo i intimni ugođaj starog Zagreba.
U svom drugom povijesnom romanu “Vojača” obradila je ulomak iz bosanske prošlosti, opisujući zbivanja u krugovima hrvatskog plemstva u 15. st. u Bosni i Hercegovini.
U svojim pedagoškim radovima Jagoda Truhelka posebnu pozornost poklanjala je zvanju učitelja i on za nju mora bitu istinski prosvjetitelj. Ona zahtjeva od svakog učitelja samopromatranje i samoanalizu. Učiteljev govor mora biti razumljiv djetetu, stoga on mora poznavati i njegov psihološki stupanj razvoja. Iznad svega Truhelka postavlja zahtjev da učitelj razvija kod učenika ljubav za hrvatski jezik.
Umrla je u Zagrebu 1957. godine u dubokoj starosti.
1968. Umro je Ivan Oršanić
Ivan Oršanić (Županja, 2. VII. 1904. – Buenos Aires, 7. XII. 1968.) bio je hrvatski političar i publicist.
U 19. godini postao je prvim tajnikom katoličke organizacije Hrvatski orlovski savez. Vjenčao se Židovkom Ivanom Berger 1925. godine. Nakon studija na Filozofskom fakultetu u Beogradu bio je profesor matematike i fizike na Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu (1929.). Od 1933. pisao je u časopisu Hrvatska smotra, a glavni urednik toga časopisa je od 1937. Ustaškom se pokretu službeno priključuje 1937. godine. Od 1939. bio je političkim urednikom u tjedniku Hrvatski narod. Godine 1940. uhićen i zatvoren u koncentracijskom logoru u Krušćici kraj Travnika. U NDH je državni tajnik za promidžbu i zapovjednik Ustaške mladeži. U svibnju 1945. otišao u emigraciju; 1951. u Buenos Airesu osnovao Hrvatsku republikansku stranku i pokrenuo političku reviju Republika Hrvatska. Godine 1962. sudjelovao u osnutku Hrvatskoga narodnog vijeća. Djela: U prelomu Europe (1942.), Oslobođenje i sloboda (1973.), Vizija slobode (1979.).