1901. Rodio se Stjepan Mihaljić
Stjepan Mihalić (Karlovac, 16. VII. 1901. – Karlovac, 12. IV. 1984.) bio je hrvatski književnik (vidi 12. travnja).
1911. Umro je August Harambašić
August Harambašić (Donji Miholjac, 14. VII. 1861. – Stenjevec, Zagreb, 16. VII. 1911). hrvatski književnik, prevoditelj, odvjetnik, političar i publicist.
1960. Umro je Ivan “Evanđelist” Šarić
Ivan “Evanđelist” Šarić (Dolac, Travnik, 27. IX. 1871. – Madrid, 16. VII. 1960.) bio je vrhbosanski nadbiskup, pjesnik, prevoditelj, hrvatski iseljenik. Poznat je po prijevodu Biblije na hrvatski jezik.
Borba za nezavisnost
- 1991. Topničkim napadom od 16. srpnja 1991. godine pogođen je slavonskobrodski izbjeglički centar pri čemu je ubijeno 12 osoba, a 60 ranjeno.
1911. Umro je August Harambašić
August Harambašić (Donji Miholjac, 14. VII. 1861. – Stenjevec, Zagreb, 16. VII. 1911.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj, odvjetnik, političar i publicist.
Studirao je pravo u Beču i Zagrebu. Bio je član Stranke prava i njen književni glasnogovornik. Zbog književne i političke djelatnosti bio je višekratno zatvaran. Izabran je za prvoga tajnika Društva hrvatskih književnika (1900.). Godine 1909., već bolestan, prihvatio je službu tajnika Zemaljske vlade u Odjelu za bogoštovlje, što su njegovi stranački prijatelji doživjeli kao izdaju pravaštva. Umro je u duševnoj bolnici.
Vrhunac popularnosti doživio je 1880-ih i početkom 1890-ih kada su mu mnogobrojne pjesničke zbirke donijele status vodećega hrvatskog pjesnika: Ružmarinke, Slobodarke, Sitne pjesme, Izabrane pjesme, Pjesničke pripovijesti i druge. Pisao je i pjesme i priče za djecu, operna libreta za I. Zajca i političke članke. Prevodio je poznate pisce s više jezika.
Bio je urednik i novinar raznih časopisa, kao npr. Preporod (također i vlasnik), Bič, Trn, Hrvatska vila, Balkan i Prosvjeta te urednik dnevnika Hrvatska. Književnu karijeru napustio je 1902. godine.
Najznačajniji su mu prijevodi protuturskih pjesama H. Boteva i drugih pjesnika.
Na suđenju u studenome 1895. godine, s drugim odvjetnicima, branio je hrvatske studente koji su prosvjedno spalili mađarsku zastavu u Zagrebu.
1960. Umro je Ivan „Evanđelist“ Šarić
Ivan „Evanđelist“ Šarić (Dolac kraj Travnika, BiH, 27. IX. 1871. – Madrid, 16. VII. 1960.) bio je vrhbosanski nadbiskup, pjesnik, prevoditelj, hrvatski iseljenik.
Teologiju je studirao u Sarajevu, doktorirao na Bogoslovnome fakultetu u Zagrebu (1896.). Bio je urednik časopisa Vrhbosna (1896.–1908.). Godine 1908. imenovan je pomoćnim sarajevskim biskupom, ali mu nakon smrti biskupa Štadlera (1918.) zbog veta beogradskoga Dvora nije bilo omogućeno preuzimanje nadbiskupije sve do 1922. godine. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove župe, širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti Bibliju na hrvatski jezik što je uspješno i izveo u ratnim godinama. Pokrenuo je Katolički tjednik (1925.–1945.) i dao sagraditi crkvu na Marijin dvoru. Podržao je stvaranje Nezavisne države Hrvatske te je od 1945. živio u emigraciji (Austrija, Španjolska). Objavio je desetak zbirki pjesama, Pio X., Sveti Franjo Asiški, Lurd, Fatima…
Ivan Evanđelist Šarić bio je plodan pisac. Književni opus koji je ostavio tema je stručne i znanstvene obrade te istraživanja.
Umro je u Madridu 16. srpnja 1960., a njegovo se tijelo danas nalazi u sarajevskoj Crkvi svetoga Josipa, što je bila njegova vlastita želja.
Nadnevak nije poznat
13. stoljeće, umro je Majstor Radovan
Majstor Radovan (XIII. st.) bio je hrvatski kipar
Najistaknutija ličnost hrvatskoga srednjovjekovnoga kiparstva; autor većega dijela monumentalnoga romaničko-gotičkoga portala katedrale sv. Lovre u Trogiru, koji se po njem naziva Radovanov portal. Ime mu je uklesano u latinskom natpisu ispod lunete: »Ova vrata podiže Radovan najodličniji od svih u ovoj umjetnosti, kako očituju kipovi i reljefi, godine 1240. nakon poroda časne Djevice, u doba biskupa Toskanca Treguana iz Firence«. To je ujedno i jedini poznati podatak o Radovanu.
Majstori iz Radovanova kruga, koji su djelovali na širem obalnom području, autori su reljefa (Navještenje i Rođenje te skupina lavova i dostojanstvenika) na zvoniku i šesterokutne propovjedaonice u katedrali sv. Dujma u Splitu, te gdjekojega očuvanoga kapitela ili ulomka reljefa (Bribir, Dubrovnik).
Svojim likovnim kvalitetama, realistički uočenim pojedinostima i dinamikom izraza Radovanov portal kao djelo skladne cjeline i slobodne interpretacije motiva ubraja se među najbolja ostvarenja europskoga kiparstva oko sredine XIII. st.