Velika Gospa
Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
1575. Rodio se Bartol Kašić
Bartol Kašić (Cassius, Cassio), (Pag, 15. VIII. 1575. – Rim, 28. XII. 1650.) bio je hrvatski pisac i jezikoslovac (vidi 28. prosinca).
1883. Rodio se Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje u Slavoniji, 15. VIII. 1883. – South Bend, SAD, 16. I. 1962.) bio je hrvatski kipar i arhitekt (vidi 16. siječnja).
2021. Umro je Edo Pivčević
Edo Pivčević (Omiš, 11. VIII. 1931. – Bristol, Velika Britanija, 15. VIII. 2021) bio je hrvatski filozof i dramatičar.
Velika Gospa
Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
Hrvati su oduvijek štovali Blaženu Djevicu Mariju i u teškim vremenima i nevoljama molili joj se za pomoć. Pouzdali se u njezin nebeski zagovor časteći je iz zahvalnosti kao kraljicu Hrvata. Zazivali su je kroz povijest i fidelissima advocata Croatiae (najvjernija odvjetnica Hrvatske).
Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. godine. U apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus (Silno darežljivi Bog) iznio je razloge proglašenja dogme. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sv. Bernard iz Clairvauxa, sv. Antun Padovanski i drugi.
Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.
2021. Umro je Edo Pivčević
Edo Pivčević (Omiš, 11. VIII. 1931. – Bristol, Velika Britanija, 15. VIII. 2021) bio je hrvatski filozof i dramatičar.
Filozofiju je diplomirao na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je dva puta. Prvi puta na Sveučilištu u Münsteru 1958., drugi puta na Sveučilištu u Londonu 1962. godine. Od 1964. do umirovljenja 1997. bio je profesor na Sveučilištu u Bristolu. Pisao uglavnom o problemu jastva i fenomenologiji. Utemeljitelj je i urednik British-Croatian Review.
Glavna djela: Ironija kao forma opstanka u Sörena Kierkegaarda (Ironie als Daseinsform bei Sören Kierkegaard, Husserl i fenomenologija (Husserl and Phenomenology), Pojam zbiljnosti (The Concept of Reality), Mijena i jastva (Change and Selves), Što je istina? (What is Truth), Razlog zašto (The reason why).