1856. Rodio se Fran Kesterčanek
Fran Kesterčanek (Zagreb, 14. IX. 1856. – Zagreb, 21. VIII. 1915.) bio je hrvatski šumarski stručnjak (vidi 21. kolovoza).
1941. Diverzija na Glavnoj pošti u Zagrebu
Zagrebački ilegalci izveli su 14. rujna 1941. godine veliku diverziju na postrojenjima Glavne pošte u Zagrebu. Diverzija je organizirana i izvedena na inicijativu Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske i njenog sekretara Rade Končara.
1970. Umro je Jerolim Miše
Jerolim Miše (Split, 25. IX. 1890. – Split, 14. IX. 1970.) bio je hrvatski slikar i likovni kritičar.
Borba za nezavisnost
- 1990. U Krnjaku (južno od Karlovca) vođa SDS-a Jovan Rašković izjavio je da će u slučaju ustroja jugoslavenske konfederacije biti proglašena i slobodna država Krajina (srpska).
- 1991. g. četnici su u potpunosti okupirali Hrvatsku Kostajnicu. Oko 300 branitelja Hrvatske Kostajnice predalo se jedinicama TO Bosanske Kostajnice. Odvedeni su u logor Manjača kod Banja Luke. Jedan dio branitelja se probio kroz neprijateljski obruč.
- 1991. godine započela bitka za vojarne. Bitka za vojarne vođena je između slabo naoružanih hrvatskih dragovoljaca, ZNG-e i Hrvatske policije s jedne strane i JNA s druge strane koja je imala teško naoružanje, municije u izobilju i dovoljno ljudstva sredinom 1991. godine. Od 14. do 19. rujna 1991. godine zauzeto je 36 vojarni i skladišta te 26 drugih objekata (raketna baza i dva centra veze). Razoružan je u cjelosti 32. varaždinski korpus dok su 10. zagrebački i 13. riječki razoružani djelomično. Hrvatska vojska došla je u posjed 230 tenkova, oko 400 većih topova, desetaka tisuća pušaka i streljiva.
- 1991. U Zagrebu postavljeno 6000 čeličnih protutenkovskih ježeva i grudobrana s preko 270.000 vreća pijeska.
- 1991. Do 14. rujna bilo je prognano iz svojih domova oko 150 000 ljudi.
- 1991. Okupirano je Topusko, a 15. rujna okupirani su Kosovac i Gornji Bogićevci.
- 1993. Pripadnici Armije BiH napali su selo Uzdol (većinsko hrvatsko selo) te počinili ratni zločin. Ubili su 41 Hrvata.
- 1995. Tijekom rujna prognani su preostali Hrvati (oko 20.000 osoba) iz banjalučkog područja.
- 1995. Tijekom rujna NATO je izveo operaciju Namjerna sila. Bombardirani su položaji Srba. Operacija je okončana nakon što je dogovorena deblokada Sarajeva, 14. rujna 1995.
1941. Diverzija na Glavnoj pošti u Zagrebu
Zagrebački ilegalci izveli su 14. rujna 1941. godine veliku diverziju na postrojenjima Glavne pošte u Zagrebu. Diverzija je organizirana i izvedena na inicijativu Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske i njenog sekretara Rade Končara.
Diverzanti su poslali paket s eksplozivom u poštu. Simpatizeri partije su preuzeli eksploziv te ga postavili na sedam mjesta u pošti. Nakon postavljanja eksploziva napustili su poštu. Eksploziv je aktiviran podizanjem određene telefonske slušalice.
Od eksplozije je na mjestu poginuo redarstveni pristav Škunca. Pet ustaških agenata, dva njemačka vojnika i jedan oficir su ranjeni, ali nitko od poštanskih službenika ili građana nije stradao.
Diverzija je prouzročila i veliku materijalnu štetu na telefonskim uređajima Glavne pošte Zagreb, i višesatni prekid telefonskih veza s Bečom, Berlinom, Beogradom, Odesom i Sofijom. Telefonska centrala je popravljana sedam mjeseci. No od materijalne štete bio je puno značajniji moralni efekt akcije, i naizgled mirni i sigurni Zagreb bio je dio bojišnice Drugog svjetskog rata.
O diverzije je snimljen i film. Komunistički historiografi zaboravili su napisati da je uništena dokumentacija grada Zagreba, koja se nalazila u Glavnoj pošti, o plinskoj, vodovodnoj infrastrukturi pa se kasnije kopalo po Zagrebu po sjećanju i nasumce.
Policija je raspisala potjernicu za izvršiteljima diverzije u zagrebačkoj Glavnoj pošti.
1970. Umro je Jerolim Miše
Jerolim Miše (Split, 25. IX. 1890. – Split, 14. IX. 1970.) bio je hrvatski slikar i likovni kritičar.
Studirao je u Zagrebu, Rimu i Firenci. Bio ne na studijskim putovanjima u Münchenu, Berlinu i Dresdenu te Parizu.
Predavao je na Umjetničkoj akademiji u Beogradu i Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Trajno će ostati upamćen po svojim ekspresionističkim portretima, slikama pijanki i razuzdana veselja, autoportretima i brojnim mrtvim prirodama. Osobito su mu ležali mali pejzaži Brača, Šolte, Krka, Korčule i dubrovačkog kraja.
Promišljanja o umjetnosti tada artikulira u likovnim kritikama u časopisima Zvono, Naprednjak, Sloboda, istodobno piše i drame (neobjavljene), eseje (o nacionalnoj umjetnosti, društvenom djelovanju žena i dr.), pripovijetke u duhu realizma (Kirijaš), impresionističku intimnu prozu (Pomrčina) te protoekspresionističku poeziju u kojoj slobodnim stihom izražava vitalističko prožimanje pjesničkoga subjekta s prirodnim elementima i kozmičkim silama (Pjesme osame).
Bavio se i grafičkim dizajnom, radio je plakate i ovitke knjiga.
Od 1952. dopisni i od 1961. redoviti član JAZU-a, odgovorni urednik njezina Bulletina Instituta za likovne umjetnosti te tajnik Odjela za likovne umjetnosti.
Jerolim Miše umro je 14. rujna 1970. godine u Splitu.