1553. Umro jer Hanibal Lucić
Hanibal Lucić (Hvar, 1485 – Hvar, 1553) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj. Njegova drama Robinja prva je svjetovna drama na hrvatskome jeziku i prva romanca europske književnosti.
1846. Prva hrvatska štedionica
Perva horvatska štedionica (tako se tada zvala) započela je s financijskim poslovanjem 14. prosinca 1846. godine.
1885. Rodio se Miroslav Kraljević
Miroslav Kraljević (Gospić, 14. XII. 1885. – Zagreb, 16. IV. 1913.) bio je hrvatski slikar i kipar (vidi 16. travnja).
1909. Rodio se Stjepan Devčić
Stjepan Devčić (Posavski Bregi kraj Ivanić-Grada, 14. XII. 1909. — Zagreb, 26. IX. 1974.) bio je hrvatski pjesnik, kritičar i novinar (vidi 26. rujna).
1920. Umro je Antun Mahnić
Antun Mahnić (pravo ime Anton Mahnič) (Kobdilja na goričkom Krasu, Slovenija, 14. IX. 1850. – Zagreb, 14. XII. 1920.) bio je krčki biskup.
1941. NDH objavila rat SAD-u i Velikoj Britaniji
Dana 14. prosinca 1941. godine Nezavisna Država Hrvatska objavila je rat Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji.
Borba za nezavisnost
- 1991. U hrvatskom selu u Voćinu velikosrbi su masakrirali 50 Hrvata, a crkvu su srušili do temelja.
- 1997. Svi policajci u Podunavlju uključeni su u sustav Hrvatske policije. Uspostavljen je malogranični promet.
1553. Umro jer Hanibal Lucić
Hanibal Lucić (Hvar, 1485. – Hvar, 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj. Njegova drama Robinja prva je svjetovna drama na hrvatskome jeziku i prva romanca europske književnosti.
O njegovu životu zna se razmjerno malo, uglavnom iz poslanica prijateljima. Za vrijeme Hvarske bune (1510.– 1514.) morao je napustiti Hvar pa se sklonio u Trogir, kod ugledne obitelji Cipiko-Koriolanović. Zna se da je u jednome dokumentu iz 1519. ubilježen kao »Hanibal de Lucis Judex Phariae«, odnosno kao hvarski sudac. Kao plemić obnašao je i druge javne časti i dužnosti. Zna se, također, da je imanje ostavio nezakonitomu sinu Antunu koji je nakon očeve smrti objavio najveći dio njegove književne ostavštine pod naslovom Skladanja izvarsnih pisan razlicih (1556.).
Iza Lucića ostao je malen, ali pomno odabran opus. Kao i mnogi hrvatski ranonovovjekovni pisci i on je dobar dio svojega mladenačkog opusa uništio, vjerojatno u doba kuge koja je harala Hvarom 1519. Ostavio je samo malen broj mladenačkih pjesama i prijevod Ovidijeve heroide Pariž Eleni. Selektivnost je pokazao i kada je sastavljao kanconijer Pisni ljuvene koji sadrži samo 22 pjesme, ali se unatoč tomu smatra jednom od najboljih zbirki ljubavnoga pjesništva u starijoj hrvatskoj književnosti. Najpoznatija pjesma, Jur nijedna na svit vila, spjevana u osmeračkim oktavama, i do danas je zadržala antologijsku vrijednost pa se smatra jednom od najboljih galantnih pjesmama hrvatskog petrarkizma. U ostavštini se nalaze i Razlike pisni i poslanice, među kojima se ističe pohvalnica Dubrovniku. Lucićeve poslanice svjedoče o poticajnoj atmosferi i međusobnim kontaktima među našim humanistima i renesansnim piscima na hrvatskome Jugu.
U kontekstu hrvatske ranonovovjekovne književnosti istaknuto mjesto zauzima i Robinja, drama u tri čina. Robinja je prva svjetovna drama na hrvatskome jeziku i prva romanca europske književnosti.
1846. Prva hrvatska štedionica
Perva horvatska štedionica (tako se tada zvala) započela je s financijskim poslovanjem 14. prosinca 1846. godine. Osnivači te ustanove bili su Ljudevit Gaj, Dimitrije Demetar, Antun Mažuranić, barun Ambroz Vranyczany, barun Franjo Kulmer i Anastas Popović. Kasnije je nazvana Prva hrvatska štedionica, bila je utemeljenost na hrvatskom kapitalu, za razliku od drugih banaka koje su se temeljile na stranom kapitalu.
1920. Umro je Antun Mahnić
Antun Mahnić, (pravo ime Anton Mahnič) (Kobdilja na goričkom Krasu, Slovenija, 14. IX. 1850. – Zagreb, 14. XII. 1920.) bio je krčki biskup.
Za svećenika zaređen je 1874. Nakon doktorata iz teologije u Beču bio je prefekt (nadstojnik) i ravnatelj sjemeništa, a 1880–96. profesor teologije u Gorici. Godine 1896. bio je imenovan krčkim biskupom. Bio je pristaša katoličkog integrizma pa je u tu svrhu izdavao časopise Rimski katolik (1880–96.) i Hrvatska straža.
Bio je Slovenac (Mahnič), koji se, stigavši u Krk, potpuno opredijelio za hrvatske narodne i vjerske interese, kao i za zajednički nastup hrvatskog i slovenskog katoličkog naroda. Naročito se isticao zaštitom pisma glagoljice. Bio je pokretač Hrvatskoga katoličkog pokreta, a njegov rad davao je glavni ton tom pokretu.
Autor je brojnih radova iz teološkog, filozofskog, estetskog i politološkog područja. Ustrajao je na jasnim kriterijima u procjeni umjetničkog djela.
Poslije Prvoga svjetskog rata talijanske vlasti prognale su Mahnića iz Krka u Frascati kod Rima. Tamo se teško razbolio od raka te odlazi u Zagreb, gdje i umire na glasu svetosti 14. prosinca 1920. Prvotno je bio pokopan na Mirogoju, potom su mu ostatci preneseni u crkvu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, a 2002. u krčku katedralu.
1941. NDH objavila rat SAD-u i Velikoj Britaniji
Dana 14. prosinca 1941. godine Nezavisna Država Hrvatska objavila je rat Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji. Dogodilo se to tri dana nakon što je Hitler objavio rat SAD-u, a NDH je postupala kao njegova saveznica. SAD-u su rat objavile Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Slovačka još dva dana prije Nezavisne Države Hrvatske, a Albanija tri dana nakon nje.