1202. Križarsko-mletačke vojne snage osvojile su Zadar
13 – 19. listopada 1202. križarsko-mletačke vojne snage osvajaju Zadar i čine strašan pokolj.
1879. Rodio se Mirko Rački
Mirko Rački (Novi Marof, 13. X. 1879. – Split, 21. VIII. 1982.) bio je hrvatski slikar i grafičar (vidi 21. kolovoza).
2016. Umro je Mirko Vidović
Mirko Vidović (Bila kraj Livna, BiH, 31. XII. 1940. – Valence, Francuska, 13. X. 2016.) bio je hrvatski književnik i kipar.
Borba za nezavisnost
- 1991. JNA i četnici sravnili sa zemljom hrvatsko selo Ravno u istočnoj Hercegovini.
- 1991. JA uništila najveće skladište oružja i streljiva na području pete armijske oblasti u Oštarijama kod Ogulina.
- 1991. Velikosrbi izvršili pokolj u Širokoj Kuli kod Gospića; ubijene su 34 osobe.
- 1991. Humanitarni konvoj poslužio velikosrpskom agresoru dovesti nove vojne snage u Vukovar.
- 2000. Hrvatski državni sabor usvojio Deklaraciju o zaštiti digniteta Domovinskog rata.
2016. Umro je Mirko Vidović
Mirko Vidović (Bila kraj Livna, BiH, 31. XII. 1940. – Valence, Francuska, 13. X. 2016.) bio je hrvatski književnik i kipar.
Studij jugoslavistike i francuskoga završio 1964. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Godine 1965. utemeljio je Pokret nezavisnih intelektualaca, no iste je godine emigrirao u Lyon gdje je diplomirao ruski jezik i književnost. Godine 1971. uhićen je prilikom posjeta Zadru i dvaput osuđen zbog suradnje u Hrvatskoj reviji. Oslobođen je (zauzimanjen francuskoga predsjednika) 1976. nakon 5 i pol godina zatvora te izgnan iz Jugoslavije. U emigraciji je uređivao glasilo Matoš te bio predsjednik Hrvatskoga narodnog vijeća. Objavio je pjesničke zbirke Hram nade i Bijeli vitez (napisana na robiji), prozne zbirke Ribnjak Betezda, Drijenove svirale i Šta je je – a šta nije, nije! , zatvorske uspomene Sakrivena strana mjeseca: zapisi o Titovim tamnicama, putopis Bumerang i dr.
Mirko Vidović se uz književnost bavio i kiparstvom i autorom je više od sedamdeset skulptura.
Njegova Bibliografija sastoji se od 1280 objavljenih naslova, od toga 110 na stranim jezicima i na raznim stranama svijeta. U Domovini je objavio i dvije zbirke pripovjedaka iz srednjovjekovne Bosne – Drijenove svirale, 1993. godine te Šta je, je – šta nije, nije! – zbirku anegdota iz vremena kolektivizacije livanjskih sela nakon Drugoga svjetskog rata. U rukopisu je ostavio 42 knjige iz raznih područja, a od toga 10 kazališnih drama i 12 svezaka iz Filozofije virtualnosti i stvarnosti.
Pozvan je službeno kao svjedok istine u komunističkim zatvorima i u centralu Amnesty Internationala u Londonu i u središnjicu Međunarodne lige za ljudska prava.
Dobio je niz međunarodnih priznanja: Zlatnu medalju grada Los Angelesa, Jubilarnu medalju Kijeva, uvršten je među ‘velike suvremene pripovjedače’ u glasilu ‘Short Story International’ koje izdaje Institut za međunarodnu kulturnu razmjenu u New Yorku, ušao je u američki Leksikon suvremenih europskih pisaca…
Godine 1986. pozvan je u članstvo prestižne Međunarodne akademije čije se sjedište nalazi u Italiji. Promaknut je 2002. godine u čast Viteza Akademije.