1966. Umro je Milisav Demerec
Milislav Demerec (Hrvatska Kostajnica, 11. I. 1895. – Laurel Hollow, Long Island, 12. IV. 1966.) bio je hrvatski znanstvenik i akademik, jedan od najznačajnijih genetičara svoga vremena.
Školovao se na Višemu gospodarskom učilištu u Križevcima, Poljoprivrednom fakultetu u Grignonu (Francuska) i Sveučilištu Cornell (SAD) gdje je doktorirao 1923. Na Cornellu je nastavio rad na kukuruzu započet u domovini i suradnju sa S. Jurićem, A. Tavčarom i A. Ogrizekom pomažući razvoj biometrike i oplemenjivanja bilja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1942. bio je ravnatelj Instituta za genetiku u Cold Spring Harboru gdje je organizirao simpozije iz kvantitativne biologije i radio na razvoju informacijskih sustava na području genetskih istraživanja. Otkrio je mutabilne gene, uzgojio mutante plijesni roda Penicillium koji su davali višestruku količinu penicilina od normalnih plijesni te postavio hipotezu o nastanku otpornosti na antibiotike u bakterija. Bio je član JAZU i počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, izdavač časopisa Advances in Genetics te glavni urednik časopisâ Drosophila Information Service i Symposia on Quantitative Biology.
Za znanstvena postignuća dodijeljeno mu je počasno članstvo Kraljevske danske akademije, Britanskoga genetičkog društva, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Genetičkoga društva Japana, Biološkoga društva i Medicinskog fakulteta iz Santiago de Chile.
Dobitnik je Kimberove genetičke medalje koju dodjeljuje Nacionalna akademija znanosti SAD. Nositelj je počasnih doktorata Hofstra Collegea (Doctor of Laws, 1957.), Sveučilišta u Zagrebu (Doctor honoris causa, 1960.) i Longislandskoga sveučilišta (Doctor of Science, 1961.).
1884. Umro je Stjepan Mihalić 
Stjepan Mihalić (Karlovac, 16. VII. 1901. – Karlovac, 12. IV. 1984.) bio je hrvatski književnik.
Završio je Trgovačku akademiju. Između dvaju ratova sudjelovao je u osnivanju kazališnih družina. Uređivao je časopis “Svjetlo“. Pisao je realističku prozu u kojoj analizira psihologiju i mentalitet malograđanske sredine.
Objavio je više knjiga novela (Neprijatelji, Novele, Knjiga o Mlakaru i drugima, Šest priča iz moga grada, no najznačajniji je kao romanopisac: Zapaljena krv, Rakovac u Vinovrhu, Teleći odresci, Elegija, a posmrtno mu je objavljen satirični roman Lule kuma Gatalina.
U dramskom opusu ističu se: Bukovački”, “Patent”, “Grbavica” i “Mama Mag”.