- Rodio se Dragutin Kušlan
Dragutin (Dragojlo) Kušlan (Krapina, 12. I. 1817. – Zagreb, 11. III. 1867.) bio je hrvatski odvjetnik.
- Umro je Robert Frangeš Mihanović
Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. X. 1872. – Zagreb, 12. I. 1940.) bio je hrvatski kipar.
Borba za nezavisnost
- Zločin u selu Lužane. Bošnjačko-muslimanski zločin u selu Lužane (kod Uskoplja), Ubili su i masakrirali više hrvatskih civila. Preživjele iz Lužana i okolnih naselja protjerali su, spalili kuće te uništili katoličko groblje i kapelicu u Lužanima koje pripadaju župi Skopaljska Gračanica. Cilj je bio ovladati prometnicom koja od Tomislavgrada vodi u Srednju Bosnu. Pripadnici HVO-a uzvratili su na napade. U tim borbama poginula su 64 pripadnika HVO-a, a 19 ih je ranjeno.
1940. Umro je Robert Frangeš Mihanović 
Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. X. 1872. – Zagreb, 12. I. 1940.) bio je hrvatski kipar.
Školovao se i usavršavao u Zagrebu, Beču i Parizu. Bio je nastavnik na Obrtničkoj školi u Zagrebu te profesor na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu. Sudjelovao u osnutku Društva hrvatskih umjetnika, udruženja „Lada“ i Umjetničke akademije. Bio je član JAZU, Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije znanosti i umjetnosti u Pragu. Uz R. Valdeca utemeljitelj je modernoga hrvatskoga kiparstva.
Njegove medalje i plakete s figuralnim i animalističkim motivima označili su početak hrvatskoga medaljarstva. Oblikovao je sitnu plastiku, portrete, poprsja, spomenik palim vojnicima Šokčevićeve 78. pukovnije – Umirućeg ratnika, koji je uz kompoziciju Filozofija iz 1897. (u zgradi Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj ul. 10 u Zagrebu) najraniji primjer impresionizma u hrvatskome kiparstvu. Najmonumentalnije njegovo djelo je konjanički spomenik Kralj Tomislav (postavljen 1947. u Zagrebu). Napravio je nadgrobne spomenike na groblju u Varaždinu i Mirogoju.
Radio arhitektonsku figuralnu plastiku na zagrebačkim zgradama (reljefi Filozofija, Teologija, Medicina i Justicija 1912., na bivšoj zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Marulićev trg; Rad i Zdravlje, 1927., na zgradi u Mihanovićevoj ul. 3.). U svojem razvoju prešao je faze od akademizma, simbolizma do modernizma, tj. najranijih primjera impresionizma u hrvatskom kiparstvu, a u punoj zrelosti ostvario je vlastiti izraz u slobodnoj realističkoj modelaciji lika. Bavio se umjetničkim obrtom.