Dogodilo se na današnji dan, 10. travnja

by | tra 10, 2024 | Dogodilo se na današnji dan

1880. U pulskoj zvjezdarnici otkriven golemi asteroid Kleopatra

Dana 10. travnja 1880. godine otkriven je iz zvjezdarnice u Puli veliki asteroid koji je dobio ime Kleopatra. Otkrio ga je Johann Palisa, koji je vršio funkciju ravnatelja te zvjezdarnice, smještene u pulskom predjelu Monte Zaro.

 

1880. Rodio se Ivan Matetić Ronjgov

Ivan Matetić Ronjgov (Ronjgi kraj Viškova, 10. IV. 1880. – Lovran, 27. VI. 1960.) bio je hrvatski skladatelj, melograf i glazbeni pedagog.

 

1922. Rodila se Vesna Parun

Vesna Parun (Zlarin, 10. IV. 1922. – Stubičke Toplice, 25. X. 2010.) bila je hrvatska književnica i prevoditeljica.

 

1923. Rodio se Anton Marti

Anton Marti (Labin, 10. IV. 1923. – Zagreb, 21. I. 2004.) bio je hrvatski televizijski i kazališni redatelj te jedan od osnivača Televizije Zagreb.

 

1941. Slavko Kvaternik proglasio NDH

Slavko Kvaternik (Vučinići kraj Vrbovskoga, 25. VIII. 1878. – Zagreb, 13. VI. 1947.) bio je hrvatski vojnik, austrougarski, jugoslavenski i časnik NDH, političar i državni dužnosnik.

 

1956. Umro je Božidar Širola

Božidar Širola (Žakanje kraj Karlovca, 20. XII. 1889. – Zagreb, 10. IV. 1956.) bio je hrvatski skladatelj, glazbeni pisac, muzikolog i etnomuzikolog.

 

1968. Hrvatski književni list

 

 

1880. U pulskoj zvjezdarnici otkriven golemi asteroid Kleopatra

Asteroid Kleopatra ima oblik pseće kosti veličine čitave Slavonije. Udar takvoga objekta u Zemlju uništio bi život na njoj. Srećom, Kleopatra se nalazi na takvoj udaljenosti od Zemlje da je potpuno isključena mogućnost sudara.

Dana 10. travnja 1880. godine otkriven je iz zvjezdarnice u Puli veliki asteroid koji je dobio ime Kleopatra. Otkrio ga je Johann Palisa koji je vršio funkciju ravnatelja te zvjezdarnice, smještene u pulskom predjelu Monte Zaro. Ta institucija zvala se Mornarička zvjezdarnica u Puli (njem. Marinesternwarte Pola) i bila je povezana s Austrougarskom ratnom mornaricom (njem. Kaiserliche und Königliche Kriegsmarine). Podsjetimo, Pula je bila glavna ratna luka Austro-ugarske Monarhije.

Pod ravnateljstvom spomenutog Johanna Palise pulska je zvjezdarnica postala poznata u svijetu. Naime, s nje je otkriveno čak 28 asteroida, a neki od njih dobili su i imena bliska hrvatskom području npr. 183 Istria, 143 Adria i 142 Polana (po Puli).

Asteroid 216 Kleopatra razmjerno je velikih dimenzija. Dugačak je čak 217 kilometara, što je otprilike kao zračna udaljenost od Zagreba do Osijeka. Masa mu je procijenjena na otprilike 4.640 tisuća milijardi tona. Kleopatra ima neobičan izduženi oblik sličan psećoj kosti. Novijim proučavanjima otkriveno je da ona nema čvrstu strukturu, nego da se zapravo sastoji od gomile manjih komada metala i stijena koje na okupu drži gravitacija.

Asteroid Kleopatra ima čak i dva mala prirodna satelita – jedan promjera 5, a drugi 3 kilometra. Godine 2011. tim su satelitima dodijeljena i imena – Alexhelios i Cleoselene. Odabrana su prema imenima sina i kćeri egipatske kraljice Kleopatre, poznate po vezi s Markom Antonijem i Cezarom. Kleopatra se okreće oko Sunca prosječnom brzinom od oko 64.150 kilometara na sat.

Srećom, asteroid Kleopatra nalazi se na takvoj udaljenosti od Zemlje da je potpuno isključena mogućnost sudara. Inače, objekt takve veličine sigurno bi potpuno uništio život na Zemlji. Naime, pretpostavlja se da je asteroid koji je možda uzrokovao izumiranje dinosaura prije 66 milijuna godina bio promjera samo 10 – 15 kilometara, a Kleopatra ima dužu os od čak 217 kilometara.

 

1941. Slavko Kvaternik proglasio NDH

   

Slavko Kvaternik (Vučinići kraj Vrbovskoga, 25. VIII. 1878. – Zagreb, 13. VI. 1947.) bio je hrvatski vojnik, austrougarski, jugoslavenski i časnik NDH, političar i državni dužnosnik.

Nakon odbijanja Vladka Mačeka da pod zaštitom Njemačke preuzme vodstvo u Hrvatskoj, Slavko Kvaternik je u ime poglavnika Ante Pavelića, uz asistenciju E. Veesenmayera (njemačkog izaslanika), 10. travnja 1941. godine proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH). Proglašenje je emitirano putem Radio Zagreba iz zgrade u Vlaškoj ulici 116. Dogodilo se to u satima kad su njemačke trupe ulazile u Zagreb, a Kraljevina Jugoslavija još nije kapitulirala. Pet dana prije poglavnik ustaškoga pokreta Ante Pavelić, koji se nalazio u Italiji, putem radio stanice Velebit pozvao je hrvatski narod da se pridruži ustašama u uspostavi Nezavisne Države Hrvatske.

 

 

1956. Umro je Božidar Širola

Božidar Širola (Žakanje kraj Karlovca, 20. XII. 1889. – Zagreb, 10. IV. 1956.) bio je hrvatski skladatelj, glazbeni pisac, muzikolog i etnomuzikolog.

Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je fiziku i matematiku (1913), a muzikologiju je studirao na Sveučilištu u Beču, gdje je doktorirao 1921. Kompoziciju je učio privatno kod I. Zajca. Djelovao je u Zagrebu kao srednjoškolski nastavnik, kustos i ravnatelj Etnografskoga muzeja te kao administrativni ravnatelj Muzičke akademije. Bavio se znanstvenim radom i glazbenom kritikom. Bio je redoviti član JAZU. Kao skladatelj, Širola se stilski opredijelio pretežito za tzv. neonacionalni smjer pod utjecajem primorskoga, zagorskog i međimurskoga folklora, ali je dobro poznavao i impresionizam. Skladao je vokalno-instrumentalna djela (Krst na Savici, Noćni psalam), orkestralna djela (npr. simfonijska pjesma Notturno, Koncertantna simfonija za glasovir i orkestar, Sinfonietta), opere Citara i bubanj, Grabancijaš, Mladi gospodin, Stanac (glazbena groteska), Kameni svatovi, balete Sjene i Idilički intermezzo, komornu glazbu (gudaći kvarteti kao npr. »bodulski«, »međimurski« i dr., sonate za violinu, sonate za violončelo, osam glasovirskih sonata i drugo.

Kao muzikolog bavio se terenskim istraživanjem i proučavanjem glazbenoga folklora, osobito tradicijskih glazbala, te je objavio nekoliko važnih knjiga. Drugo važno područje Širolina muzikološkog rada bila je hrvatska glazbena historiografija, gdje je objavio prvi sintetički Pregled povijesti hrvatske muzike (1922), a poslije i zasebna djela Hrvatska narodna glazba i Hrvatska umjetnička glazba). Širolu se drži jednim od najznačajnijih hrvatskih muzikologa i istaknutim hrvatskim skladateljem prve polovice XX. stoljeća.

 

1968. Hrvatski književni list

Izišao je prvi broj Hrvatskog književnog lista kojeg je pokrenula Zajednica samostalnih pisaca TIN. Izlazio je kao mjesečnik od travnja 1968. do studenog 1969. godine kada je trajno zabranjen. Izlaženje mu je obnovljeno 1994. godine, a izlazio je do 1999. godine. Nakon obnove je izlazio kao dvo- i tromjesečnik za književnost i kulturu.