Dogodilo se na današnji dan, 1. ožujka

by | ožu 1, 2024 | Dogodilo se na današnji dan

1456. Rodio se Vladislav II. Jagelović

Vladislav II. Jagelović (Krakovo, 1.(?) III. 1456. – ? Budim, 13. III. 1516. ) bio je češki i hrvatsko-ugarski kralj.

 

1862. Najstarije novine, Narodni list

Prvi broj izašao je 1. ožujka 1862. godine. Uređivao ga je ugledni znanstvenik, povjesničar i humanist Natko Nodilo. U početku se zvao Prilog k Narodnom listu jer se tiskao u sklopu talijanskih novina Il Nazionale.

 

1881. Rodio se Petar Skok

Petar Skok (Jurkovo Selo, Žumberak, 1. III. 1881. – Zagreb, 3. II. 1956.) bio je hrvatski jezikoslovac, romanist i balkanolog.

 

1883. Rodio se Julije Benešić

Julije Benešić (Ilok, 1. III. 1883. – Zagreb, 19. XII. 1957.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj i leksikograf.

 

1886. Umro je Nikola Primorac

Nikola Primorac (Dubrovnik, 28. VII. 1840. – Prescot, 1. III. 1886.) bio je hrvatski pomorac, pustolov, kapetan i istraživač. Prvi je preplovio Atlantik u maloj jedrilici u smjeru Istok-Zapad.

 

1926. Rodio se Miljenko Stančić

Miljenko Stančić (Varaždin, 1. III. 1926. – Zagreb, 13. V. 1977.) bio je hrvatski slikar i grafičar.

 

1934. Umro je Vjekoslav Heinzel

Vjekoslav Heinzel (Zagreb, 27. VIII. 1871. – Zagreb, 1. III. 1934.) bio je hrvatski arhitekt.

 

1947. Rodio se Ivo Banac

Ivo Banac (Dubrovnik, 1. III. 1947. – Zagreb, 30. VI. 2020.) bio je dugogodišnji profesor na sveučilištu Yale, povjesničar, pisac, hrvatski domoljub i političar u modernoj hrvatskoj državi.

 

1999. Umro je Nikola Milićević

Nikola Milićević (Zvečanje kraj Omiša, 27. XI. 1922. – Zagreb, 1. III. 1999.) bio je hrvatski književnik i prevoditelj.

 

2021. Umro je Zlatko Cico Kranjčar

Zlatko „Cico“ Kranjčar (Zagreb, 15. XI. 1956. – Zagreb, 1. III. 2021.) bio je hrvatski nogometaš i nogometni trener. Zlatko Cico Kranjčar – „plavi devet”, legenda hrvatskog nogometa.

 

Borba za nezavisnost

  • U Pakracu započela je oružana pobuna Srba. Policajci srpske nacionalnosti zaposleni u MUP-u RH, zajedno s mobiliziranim rezervistima, upali su u policijsku postaju u Pakracu i razoružali sve policajce Hrvate. Ovo je bio prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima.

 

1862. Najstarije novine, Narodni list

Prvi broj izašao je 1. ožujka 1862. godine. Uređivao ga je ugledni znanstvenik, povjesničar i humanist Natko Nodilo. U početku se zvao Prilog k Narodnom listu jer se tiskao u sklopu talijanskih novina Il Nazionale.
Godine 1869. paralelno izlaze Narodni list i Il Nazionale, a od 1876. godine izlazi samo Narodni list. Važno je napomenuti da su za Narodni list, osim Natka Nodila, pisali hrvatski intelektualci Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, Kosta Vojnović, Juraj Biankini i mnogi drugi ugledni članovi društva. Nakon sklapanja Rapalskog ugovora 1920. i uspostave talijanske fašističke vlasti u Zadru, Narodni list se ukida sve do 1946. godine kad počinje izlaziti pod nazivom Glas Zadra. Nakon nekog vremena vraća mu se stari naziv. Hrvatska se može pohvaliti novinama (Narodni list) koje uz jedan prekid izlaze više od 150 godina. Izlazio je na hrvatskom jeziku dvaput tjedno.

 

1886. Umro je Nikola Primorac

Nikola Primorac (Dubrovnik, 28. VII. 1840. – Prescot, 1. III. 1886.) bio je hrvatski pomorac, pustolov, kapetan i istraživač. Prvi je preplovio Atlantik u maloj jedrilici u smjeru Istok-Zapad.

Dne 2. lipnja 1870. godine za okladu od 1000 funta sterlinga sa svojom jedrilicom imena City of Ragusa koja je bila dužine 6,1 metar za 92 dana preplovio je Atlantik od Liverpoola do Bostona. On i Irac John Charles Buckley imali su hrabrost otisnuti se na oceansku pučinu u maloj brodici. Primorac je kupio staru brodicu, dao ju popraviti, napraviti potrebne izmjene i krstio ju po rodnom gradu City of Ragusa / Grad Dubrovnik.

Istim putem se je i vratio. To je tada bila prvorazredna svjetska senzacija.

 

1934. Umro je Vjekoslav Heinzel

Vjekoslav Heinzel (Zagreb, 27. VIII. 1871. – Zagreb, 1. III. 1934.) bio je hrvatski arhitekt.

Studij arhitekture završio u Stuttgartu (1893.); od 1895. djelovao u Zagrebu, gdje je predavao na Graditeljskoj školi (1895.–1905.) i vodio samostalnu građevnu tvrtku (1896.–1912.). Projektirao više stambenih zgrada u duhu historicizma (Gundulićeva 45a, Svačićev trg 15 i 16, Jurišićeva ulici 7). Od 1910. bio je gradski zastupnik, a od 1912. do 1920. predsjednik Trgovačke i obrtničke komore; za I. svjetskoga rata organizirao je opskrbu Zagreba hranom. Nakon rata bio je gradonačelnik Zagreba od1920. do1921. te od 1922. do 1928.; na toj je dužnosti pridonio planskomu razvoju grada i znatnoj graditeljskoj djelatnosti nakon I. svjetskoga rata.

 

1999. Umro je Nikola Milićević

Nikola Milićević (Zvečanje kraj Omiša, 27. XI. 1922. – Zagreb, 1. III. 1999.) bio je hrvatski književnik i prevoditelj.

Diplomirao je 1953. jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1965. doktorirao. Radio je kao novinar, lektor, lektor hrvatskog jezika u Bordeauxu i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1955–88.). Bio je član uredništva časopisa Krugovi. Redoviti član HAZU-a od 1992. godine. Dobitnik je nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus i Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo.

Prevodio je s engleskoga, francuskoga, latinskoga, portugalskoga, ruskoga, talijanskog, a napose sa španjolskog jezika. Posebno se izdvajaju njegovi prepjevi Federica Garcíje Lorce i biblijske Pjesme nad pjesmama. Pisao je i autobiografske, memoarske, dnevničke i putopisne zapise te kritike, eseje i rasprave; za Povijest svjetske književnosti napisao je pregled španjolske i hispanoameričke književnosti (knjiga 4, 1974.). Bio je vrstan prevoditelj i antologičar (Antologija svjetske ljubavne poezije, Zlatna knjiga španjolske poezije).

Djela: Zlatna grana, Obećanja žute zore, Prah zemaljski, Nepovrat, Pjesme iz tišine i druga.

 

 

 

 

2021. Umro je Zlatko Cico Kranjčar

Zlatko „Cico“ Kranjčar (Zagreb, 15. XI. 1956. – Zagreb, 1. III. 2021.) bio je hrvatski nogometaš i nogometni trener. Zlatko Cico Kranjčar – „plavi devet”, legenda hrvatskog nogometa.
Za Dinamo je odigrao ukupno 556 utakmica i postigao 99 pogodaka te se nalazi među pet igrača s najviše nastupa u klupskoj povijesti.
S Dinamom je 1981./82. osvojio naslov prvaka. Odigrao više utakmica u Kupu europskih prvaka, Kupu UEFA i Kupu pobjednika kupova. S Dinamom je dva puta došao do naslova osvajača Kupa maršala Tita. Karijeru je 1984. godine nastavio u bečkom Rapidu. 1990. prešao je u Sankt Pölten. 1991. je iz Sankt Pöltena otišao u SV Wienerfeld.
Za reprezentaciju Jugoslavije je od 1977. do 1983. odigrao 11 utakmica i postigao 3 pogotka.
Igrao je i 19 puta za omladinsku reprezentaciju Jugoslavije (1972. – 1975.). Za hrvatsku reprezentaciju nastupio je 1990. na utakmicama protiv SAD-a i Rumunjske.
Zlatko Kranjčar dobitnik je Državne nagrade za šport „Franjo Bučar“ 2005. godine. Nakon Miroslava Ćire Blaževića (6 trofeja), s 4 osvojena trofeja u dva trenerska mandata u Maksimiru, treći je najtrofejniji trener u povijesti GNK Dinamo.
Imao je i bogatu trenersku karijeru; vodio je Segestu, Dinamo, Rijeku, a sa Zagrebom bio prvak države 2002. Od 2004. do 2006. bio je izbornik hrvatske reprezentacije.