1456. Rodio se Vladislav II. Jagelović
Vladislav II. Jagelović (Krakovo, 1.(?) III. 1456. – ? Budim, 13. III. 1516. ) bio je češki i hrvatsko-ugarski kralj (vidi 13. ožujka).
1862. Najstarije novine, Narodni list
Prvi broj izašao je 1. ožujka 1862. godine. Uređivao ga je ugledni znanstvenik, povjesničar i humanist Natko Nodilo. U početku se zvao Prilog k Narodnom listu jer se tiskao u sklopu talijanskih novina Il Nazionale.
Godine 1869. paralelno izlaze Narodni list i Il Nazionale, a od 1876. godine izlazi samo Narodni list. Važno je napomenuti da su za Narodni list, osim Natka Nodila, pisali hrvatski intelektualci Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, Kosta Vojnović, Juraj Biankini i mnogi drugi ugledni članovi društva. Nakon sklapanja Rapalskog ugovora 1920. i uspostave talijanske fašističke vlasti u Zadru, Narodni list se ukida sve do 1946. godine kad počinje izlaziti pod nazivom Glas Zadra. Nakon nekog vremena vraća mu se stari naziv. Hrvatska se može pohvaliti novinama (Narodni list) koje uz jedan prekid izlaze više od 150 godina. Izlazio je na hrvatskom jeziku dvaput tjedno.
1881. Rodio se Petar Skok
Petar Skok (Jurkovo Selo, Žumberak, 1. III. 1881. – Zagreb, 3. II. 1956.) bio je hrvatski jezikoslovac, romanist i balkanolog (vidi 3. veljače).
1883. Rodio se Julije Benešić
Julije Benešić (Ilok, 1. III. 1883. – Zagreb, 19. XII. 1957.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj i leksikograf (vidi 19. prosinca).
1926. Rodio se Miljenko Stančić
Miljenko Stančić (Varaždin, 1. III. 1926. – Zagreb, 13. V. 1977.) bio je hrvatski slikar i grafičar (vidi 13. svibnja).
1934. Umro je Vjekoslav Heinzel
Vjekoslav Heinzel (Zagreb, 27. VIII. 1871. – Zagreb, 1. III. 1934.) bio je hrvatski arhitekt.
Studij arhitekture završio u Stuttgartu (1893.); od 1895. djelovao u Zagrebu, gdje je predavao na Graditeljskoj školi (1895.–1905.) i vodio samostalnu građevnu tvrtku (1896.–1912.). Projektirao više stambenih zgrada u duhu historicizma (Gundulićeva 45a, Svačićev trg 15 i 16, Jurišićeva ulici 7). Od 1910. bio je gradski zastupnik, a od 1912. do 1920. predsjednik Trgovačke i obrtničke komore; za I. svjetskoga rata organizirao je opskrbu Zagreba hranom. Nakon rata bio je gradonačelnik Zagreba od1920. do1921. te od 1922. do 1928.; na toj je dužnosti pridonio planskomu razvoju grada i znatnoj graditeljskoj djelatnosti nakon I. svjetskoga rata.
2021. Umro je Zlatko Cico Kranjčar
Zlatko „Cico“ Kranjčar (Zagreb, 15. XI. 1956. – Zagreb, 1. III. 2021.) bio je hrvatski nogometaš i nogometni trener. Zlatko Cico Kranjčar – „plavi devet”, legenda hrvatskog nogometa.
Za Dinamo je odigrao ukupno 556 utakmica i postigao 99 pogodaka te se nalazi među pet igrača s najviše nastupa u klupskoj povijesti.
S Dinamom je 1981./82. osvojio naslov prvaka. Odigrao više utakmica u Kupu europskih prvaka, Kupu UEFA i Kupu pobjednika kupova. S Dinamom je dva puta došao do naslova osvajača Kupa maršala Tita. Karijeru je 1984. godine nastavio u bečkom Rapidu. 1990. prešao je u Sankt Pölten. 1991. je iz Sankt Pöltena otišao u SV Wienerfeld.
Za reprezentaciju Jugoslavije je od 1977. do 1983. odigrao 11 utakmica i postigao 3 pogotka.
Igrao je i 19 puta za omladinsku reprezentaciju Jugoslavije (1972. – 1975.). Za hrvatsku reprezentaciju nastupio je 1990. na utakmicama protiv SAD-a i Rumunjske.
Zlatko Kranjčar dobitnik je Državne nagrade za šport „Franjo Bučar“ 2005. godine. Nakon Miroslava Ćire Blaževića (6 trofeja), s 4 osvojena trofeja u dva trenerska mandata u Maksimiru, treći je najtrofejniji trener u povijesti GNK Dinamo.
Imao je i bogatu trenersku karijeru; vodio je Segestu, Dinamo, Rijeku, a sa Zagrebom bio prvak države 2002. Od 2004. do 2006. bio je izbornik hrvatske reprezentacije.